Pogledajte ove internet stranice i potražite nešto za sebe i svoju obitelj:

Ostale informacije vezane za polaganje

Izdvojeno:

Europske integracije -preuzmi

Ostala poglavlja ukratko -preuzmi

 

U OVOM PRVOM DIJELU SU PITANJA IZ POGLAVLJA RADNI ODNOSI TE ODGOVORI.
A OVO ISPOD SAM JA VADIO NAJVAŽNIJE. NA KRAJU SAM DODAO I EU KOJA JE IMALA NAJVIŠE PROMJENA U ODNOSU NA PITANJA.

 

RADNI ODNOSI
Rukovodeći državni službenik u institucijama BiH je:   Pomoćnik ministra.
Stručni savjetnik za svoj rad odgovara:  Pomoćniku ministra ili rukovoditelju organizacijske jedinice.
Šef unutarnje organizacijske jedinice za svoj rad odgovara:   Pomoćniku ministra.
Tko ocjenjuje rad tajnika ministarstva:     Ministar uz suglasnost zamjenika ministra.
Rad rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja upravne organizacije u sastavu ministarstva ocjenjuje:
Ministar uz suglasnost zamjenika ministra uz prethodno pribavljeno mišljenje tajnika ministarstva.
Državnom službeniku koji se prvi put imenuje odnosno postavlja  određuje se kategorija II stupnja ako ima:
Preko 10 godina radnog staža na poslovima VSS.
U kome roku po objavljivanju internog oglasa za popunjavanje radnog mjesta državnog službenika u Službenom glasniku BiH, kandidati mogu podnositi prijave:      u roku od 20 dana.
U kome roku po objavljivanju javnog oglasa za popunjavanje radnog mjesta državnog službenika u Službenom glasniku BiH, kandidati mogu podnositi prijave:      u roku 30 dana.
Koliko ukupno traje period probnog rada državnog službenika u kome se on nakon preuzimanja dužnosti uvodi u posao i obavlja dužnost:    =>   12 mjeseci.
Državnom službeniku može se odrediti neposredno veća kategorija u okviru radnog mjesta:
Ako je zadnje 4 godine ocijenjen ocjenom  ''uspješan''.
Državni službenik gubi stečeni viši stupanj u kategoriji i određuje mu se neposredno niža kategorija ako je:
U zadnje 3 godine ocijenjen ocjenom ''zadovoljava''.
Tajnik koji je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom tijelu na bilo kojoj razini u BiH:
Podnosi ostavku na mjesto u Državnoj službi.
Upražnjena radna mjesta Državnog službenika, institucija BiH prvo popunjava:
Internim premještajem.
Interno oglašavanje upražnjenih radnih mjesta vrši:
Institucija u kojoj je radno mjesto upražnjeno  (Interni oglas se objavljuje u instituciji gdje postoji upražnjeno radno mjesto) .
Tajnik sa posebnim zadatkom prima se:     Isključivo putem javnog natječaja.
Godišnje izvješće o svom radu Vijeće ministara podnosi:     Parlamentarnoj skupštini BiH.
Direktor Direkcije za europske integracije za svoj rad odgovara:
Predsjedavajućem Vijeća ministara.
Odbor za unutarnju politiku  ne  koordinira u oblasti djelokruga rada:
Ministarstva komunikacija i prometa.
Odbor za unutarnju politiku nije koordinirajuće tijelo u oblasti djelokruga rada:
Ministarstva financija i trezora.
Ured za veterinarstvo BiH, kao upravna organizacija je u sastavu:
Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH je:
Upravna organizacija u sastavu Ministarstva komunikacija i prometa.
Upravne organizacije u sastavu ministarstva odgovorne su:
Ministarstvu u čijem su sastavu.
Za zakonito, efikasno i profesionalno obavljanje poslova, organi uprave odgovorni su:
Parlamentarnoj skupštini.
Sukob nadležnosti između organa uprave BiH, organa uprave i institucija koja imaju javna ovlaštenja, rješava:
Sud Bosne i Hercegovine.
Poslove upravne inspekcije nad izvršavanjem zakona koji se odnose na državne službenike i zaposlene u organima uprave vrši:   Ministarstvo pravde.
Poslovi deminiranja u nadležnosti su:      Ministarstva civilnih poslova.
Agencija za ravnopravnost spolova u BiH je u nadležnosti:  Ministarstvo civilnih poslova.
U rukovodeće državne službenike ne spada:  Šef unutarnje organizacijske jedinice.
U prava državnog službenika ne spada: 
Neposredno sudjelovanje u radu i u donošenju odluka Vijeća ministara BiH.
Nespojivo je sa dužnošću državnog službenika:
Da bude član upravnih i drugih odbora političkih stranaka i da slijedi instrukcije političkih stranaka.
Tajnik na posebnom zadatku imenuje se na:    Vremensko razdoblje koje nije duže od 5 godina.
Viši stručni suradnik obavlja:              Odgovorne poslove u određenoj organizacijskoj jedinici.
Eksterni premještaj državnog službenika vrši se:
Ukoliko je državni službenik proglašen prekobrojnim.
Komisiju za izbor državnih službenika imenuje:     Agencija za državnu službu BiH.
Tko donosi odluku o načinu i programu polaganja stručnog ispita za osobe koje se postavljaju za državne službenike u institucijama BiH:    Vijeće ministara BiH na prijedlog Agencije za državnu službu BiH.

Rukovodećeg državnog službenika imenuje:
Nadležna institucija po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije s liste uspješnih kandidata.
Državnog službenika postavlja:   Agencija za državnu službu BiH u skladu s rezultatima uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležne institucije.
Institucija BiH koja preuzima ili na koju se prenose nadležnosti koje su ranije obavljali entiteti, popunjava upražnjena radna mjesta državnih službenika raspisivanjem:
Oglasa za interni ili eksterni premještaj ili javnog oglasa.
Podatke o dobrovoljnom osiguranju prema propisima MIO/PIO u radnu knjižicu upisuje:
Odgovarajuća služba PIO/MIO.
Naziv i sjedište poslodavca – pravne osobe kod kojeg je zaposlenik u radnom odnosu, u radnu knjižicu upisuje:
Poslodavac – pravna osoba.
Poslodavac mora riješiti zahtjev zaposlenika za zaštitu njegovih prava iz radnog odnosa u roku od:
30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Zaposlenik može podnijeti tužbu zbog povrede prava iz radnog odnosa:    Sudu BiH.
Pokretanjem disciplinskog postupka protiv zaposlenika za lakšu povredu službene dužnosti zastarijeva:
U roku od 6 mjeseci od dana počinjene povrede.
Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenika utvrđuju se:
Lakše povrede službene dužnosti.
Za lakšu povredu službene dužnosti može se izreći sljedeća disciplinska kazna:   Pismeni ukor.
Za vrijeme suspenzije zaposlenik protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak za težu povredu službene dužnosti, ima pravo na:   70% plaće koju je ostvario u mjesecu koji je prethodio suspenziji.
Visinu dohotka na osnovnu plaću za prekovremeni  i  noćni rad proračunskim korisnicima određuje:
Vijeće ministara BiH.
Zaposlenik ima pravo na dodatak na osnovnu plaću po osnovu:  Prekovremenog i noćnog rada.
Periodi isplate određuju se:    Ugovorom o radu.
Koliko se može najviše prisilno obustaviti plaće radi ispunjenja obveze izdržavanja po sudskoj odluci:
Najviše ½  plaće zaposlenika.

Agencijom za drž.službu rukovodi direktor kojeg imenuje Vlada FBiH.   Direktor ima status tajnika.
Vlada FBiH osniva Odbor drž.službe za žalbe (Odbor za žalbe) koji se sastoji od 3 člana. Odluke Odbora za žalbe su konačne  i  podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda.

Federalni ministar ostavku podnosi Predsjedniku FBiH, a županijski ministar Premijeru vlade županije.
Federalni i županijski organi uprave i samostalne upravne organizacije mogu donositi ove podzakonske propise:  pravilnik kao provedbeni propis i uputstvo,  instrukciju i naredbu kao opće akte.  (209str.)

USTAVNI SISTEM BiH i FBiH

                                                      može se raspustit odlukom
BiH                                              Predsjedništva ili samog doma
PARLAMENTRANA SKUPŠTINA --------- dom naroda –  15 delegata 2/3 FBiH (iz Doma naroda FBiH ),
1/3 RS  (iz Narodne skupštine RS-a).
------ predstavnički dom – 42 člana (biraju se neposredno iz entiteta).
VIJEĆE MINISTARA = predsjedavajući + ministri
Ministar => 1.) vanjskih poslova   2.) vanjske trgovine i ekon.odnosa;  3.) financija i trezora
4.) komunik.i prometa;    5.) civilnih poslova;   6.) za ljudska prava i izbjeglice;  
7.) pravde;  8.) sigurnosti;    9.)  obrane;
Predsjedavajući Vijeća ministara imenuje 2 ministra  kao svoje zamjenike. Stupaju na dužnost nakon što njihovo imenovanje potvrdi Predstavnički dom. Mandat Vijeća ministara je kao i mandat Parl.skupštine BiH.
Svaki ministar ima 1 zamjenika, osim ministra obrane koji ima 2 zamjenika.
Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH kod svakog novog mandata Parlamentarne skupštine.   Predsjedavajući ostavku podnosi Predsjedništvu BiH. Ako predsjedavajući Vijeća ministara podnese ostavku ili je trajno spriječen da obavlja dužnost, Vijeće ministara daje ostavku u cjelini.
Ministri i zamjenici ministara ostavku podnose predsjedavajućem Vijeća ministara.
Vijeće ministara radi i odlučuje u sjednicama.   Vijeće ministara donosi: odluke, zaključke i rješenja.
Predsjedavajući Vijeća ministara za svoj rad odgovara Parlamentarnoj skupštini i Predsjedništvu BiH.
Vijeće ministara za svoj rad odgovara Parlamentarnoj skupštini.

 

 

USTAVNI SUD BiH – 9 članova =>  4 predstavnički dom FBiH;  2  skupština RS; 3 predsj. EU suda; 
Spor može pokrenuti => član predsjedništva, predsjedavajući vijeća ministara, predsjedavajući ili zamjenik bilo kojeg doma parlamentarne skupštine;   ¼ članova bilo kojeg doma.
Ustavni sud ima drugostupanjsku nadležnost u pitanjima koja su sadržana u Ustavu BiH.
Sud BiH ima kaznenu, upravnu i apelacijsku nadležnost. Mandat im je do 70.g. života.

SUD BiH – sjedište u Sarajevu. Ima 15 sudaca. Mandat do 70.g. života. Sud ima opću sjednicu i 3 odjeljenja. Sudska odjeljenja su: a) kazneno odjeljenje;  b) upravno odjeljenje; c) apelacijsko odjeljenje.
Apelacijsko odjeljenje odlučuje po žalbama izjavljenim na presude kaznenog odjeljenja, upravnog odjeljenja i na  odluke sudova Distrikta Brčko, te o prigovorima vezanim za izbore.
Sud je nadležan za kaznena djela utvrđena zakonom države BiH;  Sud je nadležan da odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata, donesenih u vršenju javnih ovlaštenja;   Sud je nadležan da odlučuje po žalbama protiv presuda ili odluka koje donese kazneno ili upravno odjeljenje ovog Suda.

Upravno odjeljenje Suda BiH odlučuje po tužbama protiv konačnih akata institucija BiH  (vijeće od 3 suca).          Sud rješava spor presudom.  U slučajevima u kojima se ne odlučuje presudom, Sud donosi rješenje.
Presudom se tužba uvažava ili odbija kao neosnovana. Ako se tužba uvažava, Sud poništava pobijani konačni upravni akt.  Presuda, odnosno rješenje kojim se tužba oglašava neosnovanom ili se odbija ima pravno djelovanje samo za stranke u postupku.    Presuda je konačna i obvezujuća i može se pobijati samo izvanrednim pravnim lijekovima.     Sud odbacuje tužbu ako akt koji se tužbom osporava nije konačan upravni akt.
Upravni spor – tužba – 2 mjeseca od kad je tužitelj obaviješten.
Povrat u prijašnje stanje – 8 dana (organu koji je trebao izvršiti propuštenu radnju).
Redovni – žalba – 15 dana.   U tijeku roka za žalbu rješenje se ne može izvršiti. Kad je žalba propisno izjavljena, rješenje se ne može izvršiti sve dok se rješenje, koje je doneseno po žalbi, ne dostavi stranci.

STALNA TIJELA VIJEĆA MINISTARA:
Direkcija za EU integracijeUred za zakonodavstvo;  (njihovim radom rukovodi direktor);
Glavno tajništvo (radom rukovodi glavni tajnik);  (za svoj rad odgovaraju preds.Vijeća ministara);
Odbor za unutarnju politiku => koordinirajuće tijelo za oblast iz djelokruga ovih ministarstava:  minis.za ljudska prava i izbjeglice;  minis.civilnih poslova;  minis. pravde; minis. sigurnosti.
Odborom predsjedava zamjenik Predsjedavajućeg Vijeća ministara.
Odbor za ekonomiju => koordinirajuće tijelo za oblast iz djelokruga ovih ministarstava:
Minis. za vanjsku trgovine i ekon.odnose;   minis.financija i trezora;   minis. komunikacija i prometa.
Ured koordinatora Brčko distrikta BiH.

CENTRALNA BANKA BiH => upravni odbor ima 5 osoba (bira ih predsjedništvo na mandat od 6g.), a oni biraju guvernera na mandat od 6g.

 

FBiH      Parlament FBiH   čine =>
Predstavnički dom – 98 poslanika – mandat 4g.
Dom naroda = 58= 3 x 17 + 7 (iz reda ostalih) => Delegate Doma naroda biraju županijske skupštine. Svaki dom će većinom glasova usvojiti svoj poslovnik i izabrati među svojim članovima predsjedavajućeg i 2 potpredsjednika.         Ako predsjednik FBiH  utvrdi da domovi nisu u mogućnosti donijeti potrebne zakone, on može (uz suglasnost Potpredsjednika) raspustiti jedan ili oba doma.
Predsjednik FBiH  raspušta oba doma ako ne usvoje proračun.

Premijer Vlade FBiH  i njegovi zamjenici, ministri i Vlada FBiH u cjelini za svoj rad su odgovorni
Parlamentu FBiH, Predsjedniku i Potpredsjedniku FBiH. Ministri su odgovorni i Premijeru Vlade FBiH.
VLADA FBiHpremijer Vlade FBiH (ima 2 zamjenika) + 16 ministara  (8+5+3 + 1 iz reda ostalih).
Vlada FBiH imenuje i razrješava tajnika Vlade. Tajnik Vlade za svoj rad odgovara Vladi, Premijeru i zamjeniku premijera Vlade FBiH.
Članovi Vlade mogu pokrenuti inicijativu za donošenje zakona i drugih propisa.
Vlada radi na sjednici (ako je nazočno više od  ½  članova).
Vlada donosi => uredbe sa zakonskom snagom, uredbe, odluke, rješenja i zaključke.

 

 

Predsjednik ima 2 potpredsjednika FBiH –  na mandat od 4 godine.
Može ga/ih smijeniti Ustavni sud koji postupa prema zahtjevu 2/3 većine glasova svakog doma Parlamenta FBiH.   Predsjednik FBiH – imenuje Vladu nakon konzultacija sa Premijerom.
Vlada FBiH  je izabrana nakon što je njeno imenovanje potvrdio većino glasova Predstavnički dom Parlamenta FBiH.   Vladu može smijeniti Predsjednik FBiH ili ako se izglasuje nepovjerenje Vladi većinom glasova u svakom od domova.

SUDOVI FBiH su: 
USTAVNI SUD – suce ustavnog suda predlaže Predsjednik FBiH , a za imenovanje je potrebna većina delegata u Domu naroda. Mandat im je do 70g.    Ustavni sud ima 9 sudaca – najmanje po 2 iz reda konstitutivnih naroda i jedan iz reda ostalih. Odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
VRHOVNI SUD - suce Vrhovnog suda imenuje Visoko tužiteljsko vijeće. Mandat im je doživotno. Predsjednik Vrhovnog suda upravlja sudskom policijom.  Odluke Vrhovnog suda su konačne i obvezujuće.
Broj sudaca Vrhovnog suda se određuje prema potrebi i nije manji od 9.
Vrhovni sud je najviši žalbeni sud FBiH , osim za pitanja iz nadležnosti Ustavnog suda.

Svaka županija ima Ustav. Ima i zakonodavno tijelo od 1 doma. Mandat je 4g.
Kandidat za premijera predlaže ministre (nemaju zamjenike). Vlada = ministri + premijer.

Federalna ministarstva:
1. MUP, 2. pravde 3. financija (u sastavu su Carinska i Porezna uprava, te Financijska policija);
4. energije, rudarstva i industrije (u sastavu su Zavod za mjeriteljstvo i Zavod za geologiju);
5. prometa i komunikacija;  6.rada i socijalne skrbi;  7. raseljenih i izbjeglica;  8. za pitanje branitelja;
9. zdravstva (u sastavu su uprava za zaštitu od zračenja i radijacije);
10. obrazovanja i znanosti;  11. kulture i sporta;  12. trgovine;  13. prostornog uređenja;
14. poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (Zavod za zaštitu bilja);
15. razvoja, poduzetništva i obrta;  16. okoliša i turizma.

RS – narodna skupština – 83 narodna zastupnika.
Vijeće naroda = 3 x 8 +4 = 28 delegata.
Vlada RS = predsjednik + potpredsjednik + ministri
Ustavni sud ima 7 članova, a može imati maximalno 9 članova.
Vrhovni sud je najviši sud u RS-u.

Distrikt Brčko – zakonodavna vlast => skupština Distrikta – 29 poslanika.
Izvršna vlast => vlada distrikta;       sudska vlast => sudovi.

 

KOMISIJA ZA LJUDSKA PRAVA:
Ured ombudsmana  -  imenuje ga predsjedavajući OESS-a, a nakon toga ga imenuje Predsjedništvo FBiH.
Ombudsman objavljuje nalaze i zaključke odmah nakon završetka istrage. Može podnijeti posebno izvješće bilo kada i bilo kojem nadležnom državnom organu ili službeniku.
Dom za ljudska prava – 14 članova = 4 FBiH, 2 RS, 8 ministarski odbor EU savjeta.
Dom će primiti na rješavanje ili odlučivanje o kršenju ljudskih prava ako utvrdi da:

  1. ne postoji djelotvoran pravni lijek i da je tužitelj iscrpio sva prava sredstva;
  2. da je prijavu Dom zaprimio u roku od 6 mjeseci nakon datuma donošenja konačne odluke.

Dom u pravilu zasjeda u panelu od 7 članova.  Odluke doma se objavljuju i prosljeđuju: strankama, visokom predstavniku, glavnom tajniku EU vijeća, OESS-u.
Ombudsmani => štite ljudsko dostojanstvo, prava i slobode zajamčene Ustavom.  Posebno djeluju na otklanjanju posljedica povreda tih prava.   Mandat im traje kao i mandat Predsjednika i sudaca Vrhovnog suda.
Postoje 3 ombudsmana koje imenuje Parlament FBiH.  Ombudsman može pokrenuti postupak pred nadležnom sudovima i intervenirati u postupcima koji su u tijeku. Ombudsman ispituje djelatnost bilo koje institucije FBiH, županije, grada, općine ili osobe koje su negirale ljudska prava ili slobode.
Svaki ombudsman podnosi godišnje izvješće Premijeru i zamjeniku Premijera, te OESS-u.
*************************************************
PEČAT   izrađuje pečatoreznica koju ovlasti Ministarstvo pravde. Nadzor nad radom pečatoreznice vrši upravna inspekcija Ministarstva pravde.  Izradu pečata rješenjem odobrava Ministarstvo pravde. Jedan primjerak rješenja se šalje u MUP. Pečatom rukuje i koristi ga funkcionar koji rukovodi organom.  Uništavanje neupotrebljivih pečata vrši Ministarstvo pravde. Funkcionar ili ovlaštena službena osoba nestanak pečata odmah prijavljuju MUP-u i objavljuju nestanak u Sl.novinama.
*************************************************
LOKALNA SAMOUPRAVA
Jedinica lokalne samouprave ima svojstvo pravne osobe.
Organi jedinice lokalne samouprave su vijeće i načelnik/ica.
Organ odlučivanja jedinice lokalne samouprave je općinsko vijeće u općini, a gradsko vijeće u gradu.
Izvršni organ jedinice lokalne samouprave je općinski načelnik u općini, a gradonačelnik u gradu.
Upravni nadzor nad aktivnostima jedinica lokalne samouprave vrše nadležni federalni i županijski organi.
**************************************************

UREDSKO POSLOVANJE
AKT je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje, mijenja, prekida ili završava neka službena radnja organa državne uprave.
PRILOG je pisani sastav (dokument, tabela, grafikon...) ili fizički predmet, koji se prilaže uz akt radi dopunjavanja, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja akta.
PREDMET je skup svih akata i priloga koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i čini posebnu i samostalnu cjelinu.
DOSJE predstavlja skup više predmeta koji se odnose na istu materiju ili istu pravnu ili fizičku osobu i koji se kao jedna cjelina čuvaju na istom mjestu. 
FASCIKL predstavlja omot, kutiju, sanduk, korice i slično u kojim je složeno više predmeta ili više dosjea koji se poslije završenog postupka čuvaju u tim fasciklima.
ARHIVSKA GRAĐA je sav izvorni i reproducirani (pisani, crtani, fotografirani ili na drugi način zabilježeni) dokumentacijski  materijal  od značaja za povijest, kulturu i ostale društvene potrebe, koji je nastao u radu  organa državne uprave  bez obzira kad je i gdje nastao.
REGISTRATORSKI MATERIJAL  čine spisi (akti i predmeti),  fotografski i fonografski snimci, kao i knjige i kartoteke o evidenciji tih spisa, zapisa i dokumenata,  primljeni i nastali u radu organa uprave i službe za upravu.
PISARNICA je organizacijska jedinica ili radno mjesto u organu uprave i službi za upravu gdje se vrše poslovi uredskog poslovanja.
ARHIVA je sastavni dio pisarnice gdje se čuvaju  završeni (arhivirani)  predmeti i akti, evidencije o aktima i predmetima, do njihove predaje nadležnom arhivu ili do njihovog uništenja.
REGISTRATURNA JEDINICA je: fascikl; registrator; kutija.
Listu kategorija registraturske građe donosi =>  rukovoditelj organa uprave.
Listu kategorija registraturskog materijala donosi  =>  ministarstvo pravde.
Nadzor nad provođenjem uputstva o arhivskoj knjizi provodi   => arhiv.

NAČELA UREDSKOG POSLOVANJA:              
ekspeditivnost;     točnost; efikasnost;  jednostavnost;  jedinstvenost (jednoobraznost); preglednost; ekonomičnost; budnost;

U okviru uredskog poslovanja organi uprave i službe za upravu vode osnovne i pomoćne knjige evidencija o predmetima i aktima iz svoje nadležnosti.
Osnovne knjige evidencije su:
1. upisnik prvostupanjskih predmeta upravnog postupka;
2. upisnik drugostupanjskih predmeta upravnog postupka;
3. djelovodnik predmeta i akata;
4. djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu poštu;
5. arhivska knjiga;
Pomoćne knjige evidencije u uredskom poslovanju uređuju se propisom federalnog ministra pravde.

U DJELOVODNIK predmeta i akata upisuju se sve vrste predmeta i akata iz nadležnosti organa uprave o kojima se ne rješava u upravnom postupku  (ne donosi se rješenje i zaključak).
U djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu poštu upisuju se predmeti i akti iz nadležnosti organa uprave koji su od strane izdavatelja predmeta odnosno akta označeni kao povjerljivi ili strogo povjerljivi.

Nadzor nad vršenjem uredskog poslovanja vrši Federalno ministarstvo pravde putem upravne inspekcije.

Vođenje evidencije svih predmeta i akata u uredskom poslovanju iz nadležnosti organa uprave i službi za upravu, obavlja se putem upisnika odnosno djelovodnika.

Otvaranje i pregledanje cjelokupne službene pošte organa uprave u pravilu vrši rukovoditelj tog organa (službe).

Signiranje pošte podrazumijeva raspoređivanje akata odnosno predmeta na organizacijske jedinice.

Omoti za predmete i akte su izrađeni prema vrstama predmeta i akata na obrascu formata A-4,  i to u 5 boja:
1.) bijela boja – u omot bijele boje ulažu se predmeti i akti koji su zavedeni  u djelovodnik predmeta i akata;
2.) zelena boja – u omot zelene boje ulažu se prvostupanjski predmeti upravnog postupka po kojima se upravni postupak pokreće na zahtjev stranke;
3.) plava boja – u omot označen plavom bojom ulažu se prvostupanjski predmeti upravnog postupka po kojima se upravni postupak pokreće ex officcio;
4.) žuta boja – u omot označen žutom bojom ulažu se drugostupanjski predmeti upravnog postupka;
5.) crvena boja – u omot označen crvenom bojom ulažu se predmeti i akti koji su zavedeni u djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu poštu;

Osnovni dijelovi akta:
- zaglavlje (gornji lijevi kut, a broj akta sadrži ove podatke: npr. 02-15-146/06   => broj organizacijske jedinice 02; broj klasifikacijske oznake predmeta 15;  redni broj akta  146;   godina zavođenja  06).
- naziv i adresa primatelja akta;
- oznaka ''Predmet'' se ispisuje s lijeve strane ispod naziva i adrese primatelja,  npr. Marko Janjić, Senj, razrez poreza;
- sadržaj teksta;
- donja desna strana – upisuje se naziv funkcije, ime i prezime osobe ovlaštene za potpisivanje akta;
- pečat – stavlja se s lijeve strane potpisa ovlaštene službene osobe;
Pomoćni dijelovi akta:
- ispod oznake ''Predmet'' upisuju se radi lakšeg združivanja  broj i datum primljenog akta na koji se odgovara (''Veza: vaš broj XY'', ili Veza: vaš akt broj XY);
- ako se uz akt dostavljaju prilozi oznaka o tom se stavlja s donje lijeve strane;

Arhivska knjiga predstavlja evidenciju koju su dužni voditi svi organi u okviru uredskog poslovanja. Arhivska knjiga je opći inventarni pregled registratorne građe nastale u radu organa uprave. Arhivske prostorije su: pisarnica (riješeni predmeti se čuvaju 1g. nakon rješavanja) i arhivski depo (riješeni predmeti se čuvaju nakon isteka 1g. poslije rješavanja predmeta).  

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

EUROPSKA UNIJA

prvi => EU zajednica za ugljen i čelik, EU ekonomska zajednica, EU zajednica za atomsku energiju.

EU INTEGRACIJE                                                            

drugi => suradnja država u području zajedničke   vanjske i sigurnosne politike;
Trenutna struktura Europske unije sastoji se od: => 3 stupa.     

treći => suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova;   

Trenutna struktura Europske unije nastala je:          

=>  1993.g.        (ugovor iz Maastrichta)
Prvi stup EU obuhvaća:                       =>   Ekonomski segment.
U institucije EU ne spada:                   =>    Europski sud za zaštitu ljudskih prava.
EU parlament je:

Europsko vijeće je:                        

=>  Sastanak 27 šefova država ili vlada EU-a i Predsjednika EU komisije.
Gdje se održavaju sastanci EU vijeća:    =>   U zemlji koja trenutno predsjedava Unijom.
Na samom početku europskog integriranja 50-ih u igri su bile: => Njemačka, Franc., Italija i zemlje Beneluksa. 
Naredno proširenje EU obuhvaća:                 => Hrvatsku i Tursku, i ne zna se kada će se dogoditi.
Kopenhaški  kriteriji za članstvo u EU podrazumijevaju:  => Političke, ekonomske i pravne kriterije.
Politički kriteriji za članstvo u EU podrazumijevaju:
Postojanje demokracije, vladavine prava te poštivanje ljudskih prava i prava manjina.
Ekonomski kriteriji za članstvo u EU podrazumijevaju:    Postojanje tržišne ekonomije i sposobnost privrednih subjekata da se nose sa konkurentskim snagama na unutarnjem tržištu EU-a.
Acquis Communautaire je dostigao:  120 000 stranica.  (To je ukupno pravno naslijeđe Europske unije).
U pogledu perspektive zemalja zapadnog Balkana za priključenjem EU, najvažniji događaj je:
Solunski sastanak EU vijeća iz 2003.g.
Proces pregovaranja o Potpisivanju ugovora o stabilizaciji i pridruživanju sastoji se od:
Liste kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta od čijeg ispunjavanja ovisi daljnje integriranje u EU.
Prvo partnerstvo sa BiH Vijeće je usvojilo:    =>   U lipnju 2004.g.
Madridski kriteriji utvrđuju:
Spremnost administracije meke zemlje da odgovori zahtjevima koji proizlaze iz članstva u EU.
Kriteriji za članstvo, tzv. Kopenhaški kriteriji su:
Dopunjeni u Madridu 1995.g. u pogledu institucionalnih kapaciteta države.
Ugovor iz Maastrichta značajan je zbog:
Dodavanja političkih dimenzija ekonomskoj zajednici koja je tada postojala.

EUROPSKE INTEGRACIJE
ACQUIS COMMUNAUTAIRE  (skraćeno acquis – a naziva se još i naslijeđem Zajednice)  je skup prava i obveza koji sve zemlje članice obvezuju i povezuju unutar EU. Svaka država koja želi postati članica EU mora prihvatiti odluke iz osnivačkih ugovora i uskladiti svoje zakonodavstvo s acquis communautaireom. Ima 35 poglavlja.
Bijela knjiga je dokument kojeg je sačinila EU komisija kao dio strategije za pripremu zemalja kandidata srednje i istočne Europe za integraciju na unutarnje tržište. To je u biti vodič pridruženim zemljama srednje i istočne Europe u procesu usklađivanja zakonodavstva u području uređenja unutarnjeg tržišta. Taj dokument obrađuje 22 od ukupno 31 poglavlja propisa sadržanih u acquis communautaireu.  Aneks bijele knjige ima 23 poglavlja.
Bijela knjiga  za BiH se zove => pripreme pridruženih zemalja CEI Europe za integraciju u unutarnje tržište EU.
CARDS je program tehničke pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen Albaniji, BiH, SiCG, RH i Makedoniji.
Osnovna namjera CARDS programa je pomoć ovim zemljama u izgradnji institucionalnog, zakonodavnog, privrednog i socijalnog sustava po uzoru na EU.
U BiH je za koordinaciju  CARDS  programa zadužena Direkcija za EU integracije. Pomoć se dodjeljuje isključivo za unaprijed isplanirane i razrađene programe / projekte, na temelju natječajne procedure EKomisije.
Osnovni dokument za provođenje programa CARDS u BiH je Okvirna strategija za BiH (razdoblje 2001-2006).
Ekonomska i monetarna unija (EMU) je proces kojim države članice EU usklađuju svoju ekon. i monetarnu politiku s krajnjim ciljem usvajanja jedinstvene valute – eura. Stvaranja EMU-a odvijalo se u 3 faze. U prvoj je fazi (1990. – 1993.) namjera bila da se osigura slobodno kretanje kapitala i ostvari koordinacija ekon. politike te uža suradnja među središnjim bankama; u drugoj je fazi (1994.– 1998.) cilj bio približavanje ekon. i monetarne politike država članica kako bi se osigurala stabilnost cijena i javnih financija; cilj je treće faze (od siječnja 1999.) bio osnivanje EU središnje banke, utvrđivanje tečaja i uvođenje jedinstvene valute.
Ugovorom iz Maastrichta usvojenim 1993.g. je razrađen cilj postizanja monetarne unije kao i metode i vremenski okvir njezina stvaranja. Za provedbu EU monetarne politike zadužena je EU centralna banka.
EURO  je jedinstvena od 1.1.1999.g. Prihvatilo ju je 11 zemalja članica EU, a danas 16 država.
Pojam EU je uveden Ugovorom iz Maastrichta koji je potpisan 7.2.1992.g.

 

Europska unija je rezultat procesa suradnje i integracije koji je 1951.g. započelo 6 europskih zemalja: Belgija, Njemačka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska.
Europska unija formalno je uspostavljena 1. studenog 1993. godine, stupanjem na snagu Ugovora o Europskoj uniji (poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta). Europska unija danas broji 27 država članica.
Nakon 4 vala proširenja (1973.g.;   1983.g.;   1986.g.;   1995.g;) EU je brojila 15 članica.
Nakon petog vala proširenja od 1.5.2004.g. EU ima 25 članova.   Nastavak petog vala proširenja uslijedio 1.1.2007.g. EU-u pristupaju Bugarska i Rumunjska. EU broji 27 članica.

INSTITUCIJE EU su:
Europsko vijeće koje i nije tijelo (kvazi-institucija), već sastanak na vrhu (summit) šefova država ili vlada država članica i predsjednika Europske komisije. Sastaju se najmanje 2x godišnje kako bi raspravljali o pitanjima važnim za Uniju.   Sastaju se u zemlji koja trenutno predsjeda Europskom unijom.
Vijeće EU  (ili Vijeće ministara) najvažnije je tijelo EU-a  koje donosi odluke. Članovi Vijeća su resorni ministri zemalja članica koji se sastaju ovisno o temi o kojoj se raspravlja na Vijeću. Vijeće djeluje kao jedinstvena institucija, a svaka zemlja članica predsjeda Vijećem 6 mjeseci.  Ugovorom iz Amsterdama, glavni tajnik Vijeća djeluje kao visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku.
EU parlament je predstavničko tijelo EU (500 milijuna pučana). Zastupnici se biraju izravnim glasovanjem na 5.g.
Broj zastupnika je razmjeran udjelu stanovnika te zemlje u ukupnom broju stanovnika EU-a. Sada broji 736 zastupnika. Sjedište EU parlamenta je u Strasbourgu. Ima značajnu zakonodavnu ulogu.
EU komisija - 1 od 5 temeljnih i ujedno najveća institucija EU (Bruxeles). Ima ovlasti inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole. Ona osigurava provedbu osnivačkih ugovora Zajednice. Vlade država članica izabiru povjerenike prema vlastitim kriterijima. Mandat povjerenika traje 5 godina. EU komisija je odgovorna Parlamentu.  Može predlagati zakone. Najviše nadnacionalno, te političko i glavno izvršno  tijelo Unije. Čuva komunitarne interese. Komisija ima 27 članova (povjerenici i predsjednik EK => Jose M.Baroso, a prije bio Romano Prodi).
Europski Sud pravde  jedini ovlašteni tumač odredbi osnivačkih ugovora. Rješava sporove po tužbama država članica i građana čija su prava povrijeđena nekom od odluka tijela Unije. Sjedište u Luksemburgu.
Revizorski sud je neovisna institucija (čini ga 27 sudaca revizora) koja od 1977.g. kontrolira prihode, rashode i upravlja proračunom EU. Sjedište u Bruxelesu.
EU ekonomski i socijalni odbor predstavlja savjetodavno tijelo čije se mišljenje mora tražiti u pitanjima ekonomske.i socijalne politike. Ima 317 članova (Bruxeles).
Odbor (komitet)  regija osigurava zastupljenost regionalnih i lokalnih tijela u sklopu Unije. (317 članova).
EU središnja (centralna) banka postavlja i provodi EU monetarnu politiku. Glavna zadaća je održanje stabilnosti eura. Sjedište je u Frankfurtu.
EU investicijska banka  predstavlja financijsku instituciju EU-a ustrojena Rimskim ugovorom. Banka osigurava dugoročna financijska sredstva za kapitalne objekte. Ima sjedište u Luksemburgu.
Europska banka za obnovu i razvoj – od 1991.g. pomaže ex – komunističkim državama u njihovoj transformaciji u tržišna gospodarstva. Banka se bavi investiranjem u privatna poduzeća. Sjedište banke je u Londonu.

 

BiH  i Europska unija =>
9.3.2000.g. u Sarajevu je prezentirana Mapa puta.  Ovaj dokument sadrži  18 uvjeta koje BiH mora ispuniti prije početka izrade Studije izvodljivosti.  Nakon toga se ulazi u proces stabilizacije i pridruživanja te se potpisuje sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju koji BiH vodi bliže prema punopravnom članstvu u EU.
1.) mapa puta   9.3.2000.g.;
2.) izrada studije izvodljivost;
3.) proces stabilizacije i pridruživanja;
4.) potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju;
Mapa puta se dijeli u 3 grupe  uvjeta: politički, ekonomski i  uvjeti iz oblasti demokracije i ljudskih prava.
Europski sporazum – je specifičan tip Sporazuma o pridruživanju između EU-a  i zemalja centralne i istočne Europe (CEEC). Cilj mu je priprema pridružene zemlje za buduće članstvo u EU-u.  Obuhvaća politički i trgovinski aspekt;    ekonomsku, kulturnu i financijsku suradnju, te poštivanje ljudskih prava i demokracije.
Kriteriji konvergencije – ekonomski uvjeti utvrđeni ugovorom iz Maastrichta kojima se procjenjuje spremnost zemalja EU-a za sudjelovanje u Ekon.i monetarnoj uniji.   To su 4 kriterija:

1.1.1999. – uvodi se Euro;   1.1.1999.-31.12.2001. – prelazni period;  do 28.2.2002. period cirkuliranja nacionalnih valuta i Eura;        28.2.2002. pa nadalje Euro postaje jedinstvena valuta;
Pakt stabilnosti – je politička inicijativa za podršku zemljama Jugoistočne Europe u njihovim naporima da ojačaju mir, razviju demokraciju, ekonomiju, te poštuju ljudska prava, a sve radi postizanja stabilnosti cijele regije.
Osnivanje Pakta stabilnosti je inicirala EU u lipnju 1999.g. Službeno je osnovan na Summitu šefova zemalja i vlada Europe, Kanade, Japana i SAD-a,  održanog  30.7.1999.g. u Sarajevu.
Članice Pakta: Albanija, BiH, RH, Bugarska, Rumunjska, RH, Makedonija, SiCG, Moldavija, Mađarska, Slovenija, Turska, Grčka, te članice grupe  G-8.
Regionalni stol – je najvažnije upravljačko tijelo Pakta. Koordinira aktivnosti među 3 Radna stola:  1.)demokratizacija i ljudska prava;  2.)  ekon.obnova, razvoj i suradnja;  3.) sigurnosna pitanja;
Aktivnosti Radnog stola 1 se realiziraju putem 7 radnih grupa.
Unutar Direkcije za EU integracije, osnovan je sektor za koordinaciju sa Paktom stabilnosti koji ima 3 odjeljenja.
Proces stabilizacije i pridruživanja je strategija EU-a prema zemljama  JI  Europe koja uključuje 6 elemenata:
1.) sporazum o stabilizaciji i pridruživanju;  2.) razvoj postojećih ekonomskih odnosa;  3.) program CARDS; 4.) pomoć za demokratizaciju i razvoj civilnog društva;  5.) suradnja u području pravosuđa i MUP-ova; 6.) razvoj političkog dijaloga;
Studija izvodljivosti – se radi o potencijalnoj državi za kandidatski status, sa ciljem ustanovljavanja, da li je moguće zaključiti Sporazum o stabiliziranju i pridruživanju. Izrađuje je Europska komisija.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju  1999.g. ima za cilj razvijanje političkog dijaloga između EU i zemlje potpisnice Sporazuma. Ratificiraju ga Parlament zemlje potpisnice, EU parlament i parlamenti zemalja EU-a.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju  je novi instrument SSP-a. Nakon Solunskog summita zove se Europsko partnerstvo.
Europsko pravo čini ukupnost svih propisa važećih u okviru EU. Dijeli se na primarno (osnivački ugovori) i sekundarno pravo (pravni akti institucija EU => uredbe, direktive, odluke, mišljenja, preporuke...).
Pristupni (KOPENHAŠKI) kriteriji 1993.g. se dijele u 3 grupe (uvjeti punopravnog članstva): politički, ekonomski i ostali kriteriji. Utvrđuju razinu ispunjenja ljudskih prava u zemlji članici i spremnost države da postane članica EU.
Troika – se sastoji od predstavnika zemlje članice koja trenutačno predsjeda Vijećem EU-a, zemlje članice koja mu je predsjedala prethodnih 6 mjeseci te zemlje članice koja će mu biti na čelu u idućih 6 mjeseci.
Vijeće Europe – je međuvladina, međunarodna organizacija osnovana 5.5.1949.g. Vijeće je osnovalo 10 europskih zemalja, a danas ova organizacija broji 43 zemlje, sa sjedištem u Strasbourg-u. Pod okriljem Vijeća Europe živi oko 800 milijuna ljudi od obala Atlantika do dalekog istoka Ruske Federacije. Aktivnosti VE pokrivaju sva glavna pitanja s kojima se susreće europsko društvo osim obrane.    Rad temelji na Konvencijama Vijeća Europe.
STRUKTURA VE =>     1.) Kongres lokalnih i regionalnih vlasti;     
2.)   Komitet ministara (ili Vijeće ministara) – je tijelo koje donosi i provodi odluke u Vijeću Europe;
3.)   Parlamentarna skupština je savjetodavno tijelo Vijeća Europe. Sastaje se 4 puta godišnje u Strasbourg-u.

KRONOLOGIJA EUROPSKIH INTEGRACIJA =>
17.3.1948. potpisan je Bruxellski pakt između V.Britanije, Francuske i zemalja Beneluksa s ciljem zajedničke obrane, a koji je poslije preimenovan u Zapadnoeuropsku uniju;
7.-10.5.1948. U Den Haagu je održan Europski kongres koji je trebao povezati razne evropske pokrete i stvoriti europsku uniju ili federaciju. Na Kongresu je odlučeno da se stvori Europski pokret, nezavisna udruga koja i danas koordinira rad organizacija koje promiču europsko ujedinjenje, a nakon toga nastali su i Vijeće Europe, Europska platna unija, Europska zaklada za kulturu u Amsterdamu i College of Europe u Bruggesu.
5.5.1949. Potpisan je statut Vijeća Europe (Council of Europe), organizacije koja je nositelj EU povezivanja u kulturi, znanosti, zaštiti ljudskih prava, demokraciji te usmjerava EU zemlje u više razine povezivanja. Vijeće Europe usvojilo je Konvenciju o temeljnim pravima i slobodama čovjeka, osnovalo je Komisiju i Sud za ljudska prava, usvojilo sporazum o socijalnom osiguranju - Europsku socijalnu povelju.
9.5.1950. Francuska objavljuje tzv. "Schumanov plan", projekt stvaranja nadnacionalnog organa koji bi ujedinio industriju ugljena i čelika dva najveća europska proizvođača, Njemačke i Francuske, u EU zajednicu za ugljen i čelik te onemogućio svaki budući rat između tih zemalja. Autor tog plana bio je Jean Monnet, francuski ekonomist, no plan je ime dobio po Robertu Schumanu, francuskom ministru vanjskih poslova, zbog njegovih zasluga u pregovorima i provedbi plana.
18.4.1951. u Parizu potpisan (prvi Europski) Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (European Coal and Steel Community - ECSC) čime je stvorena prva Europska zajednica. Uz Njemačku i Francusku ugovor su potpisale Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Ugovor stupa na snagu 25.7.1952. kao prva europska organizacija nadnacionalnog značaja.
1. - 2.6.1955. U Messini, na sastanku ministara vanjskih poslova EU zajednice za ugljen i čelik, predlaže se ekon.povezivanje zemalja članica te zajednice.
25.3.1957. u Rimu se potpisuju ugovori o osnivanju Europske ekonomske zajednice (European Economic Community - EEC) i Europske atomske zajednice (EURATOM), koji stupaju na snagu 1.1.1958.g. Obje zajednice po uzoru na ECSC dobivaju Vijeće ministara i Komisiju a za sve 3 zajednice osnovana je Skupština(od 1969.EU parlament) i Sud EU zajednica.
4.1.1960. u Stockholmu je, na inicijativu V.Britanije, potpisan ugovor o osnivanju EU udruženja slobodne trgovine (European Free Trade Association - EFTA). Današnje su članice EFTA-e Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.

30.7.1962. uvedena zajednička poljoprivredna politika (Common Agricultural Policy - CAP), prva zajednička politika EEZ-a.
1.7.1967. Izvršna tijela 3 zajednica spojena su u zajedničku Komisiju i Vijeće ministara kroz Ugovor o spajanju;
1.7.1968. Uspostavljena je carinska unija zemalja EEZ-a.
1.1.1973. Danska, Irska i Velika Britanija postaju članicama EZ-a.
5.12.1978. Uspostavljen je EU monetarni sustav (European Monetary System) s ciljem uspostavljanja sistema fiksnih valutnih pariteta, dugoročne monetarne stabilnosti i mobilnosti kapitala baziranih na ECU (European Currency Unit).
1.1.1981. Grčka postaje članicom EU zajednice.
1.1.1986. Španjolska i Portugal postaju članicama EU zajednice.
17. - 18.2.1986. U Bruxellesu potpisan Jedinstveni EU akt (Single European Act) s ciljem stvaranja EU-a kao nadnacionalne političke i ekonomske integracije, koji stupa na snagu 1.6.1987.g. Njime se redefiniraju Rimski ugovori i potiče politička suradnja s ciljem stvaranja zajedničke vanjske politike. Radi lakšeg odlučivanja napušta se praksa jednoglasnog odlučivanja i uvodi se većinsko glasovanje. Glavni ekonomski cilj jest stvaranje jedinstvenoga tržišta.
9.11.1989. Srušen je Berlinski zid, a 3.10.1990. Njemačka se ujedinjuje.
19.6.1990. Potpisan je Sporazum iz Schengena.
7.2.1992. u Maastrichtu potpisan Ugovor o Europskoj uniji (Treaty on European Union), koji stupa snagu 1.11.1993. g. Ugovor donosi novine u sljedećim područjima: razvoj ekon.i monetarne unije, jačanje institucionalne strukture Unije i demokratizacija te definiranje zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Uvodi se trostuba struktura Europske unije.
2.5.1992. U Portu je potpisan sporazum o stvaranju EU ekon.prostora (European Economic Area - EEA), kojim su ujedinjena tržišta EZ-a i EFTA-e. S 380 milijuna ljudi u 19 zemalja ono postaje najvećim jedinstvenim tržištem na svijetu. Na njemu vrijede propisi koji su na snazi u EZ.
1.1.1995. Austrija, Finska i Švedska postaju članicama EU.
2.10.1997. Potpisan je Ugovor iz Amsterdama.
1.1.1999. Uvodi se euro. Banke i poduzeća prelaze na poslovanje eurom.
26.2.2001. Potpisan je Ugovor iz Nice (Treaty of Nice).
1.5.2004.  - peto proširenje bilo je po mnogome značajno. EU dobila novih 10 država članica.
1.1.2007.g. - nastavak petog proširenja,  Europskoj uniji pristupile su Rumunjska i Bugarska.

Kronologija odnosa BiH i Europske unije
Travanj 1992: Odnosi BiH  i EU-a počinju se razvijati međunarodnim priznavanjem RBiH kao nezavisne i suverene države.
Studeni 1995: Dejtonski (Pariški) mirovni sporazum je zaustavio rat i uspostavio dva entiteta u BiH;
1997: Regionalni pristup. Vijeće ministara EU-a postavlja političke i ekonomske uvjete za razvoj bilateralnih odnosa. BiH uživa autonomne trgovinske povlastice.
1998: Uspostavljanje EU/BiH Konsultativne radne grupe (CTF) koja osigurava tehničku i stručnu pomoć u području administracije, regulatornog okvira i politike.
Svibanj 1999: Proces stabilizacije i pridruživanja (Stabilisation and Association Process- SAP). SAP nudi jasnu mogućnost integracije za BiH kao i druge 4 zemlje regiona;
Lipanj 1999: Usuglašen Pakt stabilnosti - politički dokument kojem je strateški cilj stabilizacija u JI Europi putem približavanja zemalja regije EU integracijama te jačanja regionalne suradnje. U Sarajevu u srpnju 1999.g. održan Summit šefova zemalja i vlada EU, Kanade, Japana i SAD-a na kome je podržano osnivanje Pakta stabilnosti;
Ožujak 2000: Objavljivanje EU mape puta (ROAD MAP). Ovaj dokument uspostavlja 18 ključnih uvjeta koje BiH mora ispuniti da bi se pristupilo izradi Studije izvodljivosti (Feasibility Study) za počinjanje pregovora o Stabilizaciji i pridruživanju.
2000: Produženje bescarinskog pristupa proizvoda iz BiH tržištu EU-a;
Prosinac 2000: Vijeće donosi uredbu 2666/2000 o programu pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju – CARDS. Programa tehničke pomoći EU-a za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen Albaniji, BiH, SiCG, Hrvatskoj i Makedoniji;
Prosinac 2002: Europska komisija priopćava da su smjernice Mape puta o približavanju EU  uglavnom ispunjene.
Studeni 2003: EU komisija usvojila prijedlog Izvještaja o spremnosti BiH za počinjanje pregovora sa EU-om o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.