Pogledajte ove internet stranice i potražite nešto za sebe i svoju obitelj:

ZAKON O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE*-preuzmi
(Neslužbeni prečišćeni tekst)

POGLAVLJE I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Predmet Zakona
1. Ovim zakonom određuje se radno-pravni status državnih službenika u
organima državne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljm tekstu:
Federacija), kantona, grada i općine (u daljm tekstu: organ državne službe).
2. Državni službenik je lice postavljeno rješenjem na radno mjesto u organ
državne službe, u skladu sa zakonom.

Član 2.

Proporcionalna zastupljenost
1. U organima državne službe Federacije, kantona, gradova i općina, Bošnjaci,
Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i
Hercegovine biće proporcionalno zastupljeni.
2. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost baziraće se na popisu
stanovništva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, izuzev
u organima državne službe općina čiji su pojedini dijelovi po Dejtonskom
sporazumu i po odlukama Visokog predstavnika pripali drugom entitetu ili
drugoj općini.
3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) i
vlade kantona kontrolišu zastupljenost državnih službenika u organima državne
službe iz stava 1. ovog člana.
* Zakon je objavljen u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 29/03. Visoki
predstavnik za BiH donio je Odluku 20. aprila 2004 kojom je izmijenjen Zakon u
pogledu «Eksternog premještaja i raspoređivanja». Ova Odluka objavljena je u
«Službenim novinama Federacije BiH», br. 23/04, a Prarlament Federacije BiH
potvrdio je taj Zakon u istovjetnom tekstu i objavio u «Službenim novinama Federacije
BiH», 54/04.
Parlament Federacije također je izvršio izmjene Zakona (čl.75) u smislu produženja
važenja Zakona o radnim odnosima... sa 12 na 18 mjeseci. Ove izmjene objavljene su u
«Službenim novinama Federacije BiH», br. 39/04. Naredne izmjene objavljene su u
«Službenim novinama Federacije BiH», br. 67/05 /30.11.2005./ Posljednje izmjene
objavljene su u «Službenim novinama Federacije BiH» broj 8/06.
Zakon je ovdje predstavljen kao prečišćeni tekst u koji su integrirane sve navedene
izmjene i dopune.

Član 3.

Zapošljavanje i unapređenje
1. Zapošljavanje i unapređenje profesionalne karijere državnog službenika
zasniva se na javnom konkursu i profesionalnoj sposobnosti.
2. Zapošljavanje u organima državne službe vrši se samo na osnovu javnog
konkursa i ispunjavanja uslova i kriterijuma propisanih ovim zakonom i
posebnim zakonom, te u skladu sa kriterijima propisanim podzakonskim
propisom donesenim na osnovu ovog zakona.

Član 4.

Zakonski principi
Državna služba obezbjeđuje poštovanje i primjenu sljedećih principa:
a) zakonitost;
b) transparentnost i javnost;
c) odgovornost;
d) efikasnost i ekonomičnost;
e) profesionalna nepristrasnost;
f) politička nezavisnost.
Član 5.
Izuzeci u primjeni
1. Članovi Parlamenta Federacije, predsjednik i potpredsjednici Federacije,
članovi Vlade Federacije, sudije Ustavnog suda Federacije, sudije Vrhovnog
suda Federacije i federalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni
status se određuje drugim propisima.
2. Članovi kantonalne vlade, članovi skupštiina kantona, sudije kantonalnih
sudova i kantonalni tužioci nisu državni službenici i njihov radno-pravni status
se određuje drugim propisima.
3. Članovi općinskih vijeća, općinski načelnik svake općine i sudije općinskih
sudova nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se određuje drugim
propisima.
4. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radnopravni
status se određuje drugim propisima.
5. Lica zaposlena kao savjetnici nosioca funkcija iz ovog člana nisu državni
službenici.
6. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore zaposlene u Kancelariji za reviziju
Federacije Bosne i Hercegovine, pripadnike policije i oružanih snaga.

POGLAVLJE II - RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Član 6.

Radna mjesta u državnoj službi
1. Državni službenik se postavlja na jedno od sljedećih radnih mjesta:
a) Rukovodeći državni službenici:
419
1. rukovodilac samostalne uprave i samostalne ustanove;
2. sekretar organa državne službe;
3. rukovodilac uprave i ustanove koje se nalaze u sastavu ministarstva;
4. pomoćnik rukovodioca organa državne službe;
5. glavni federalni i glavni kantonalni inspektori.
b) Ostali državni službenici:
1) šef unutrašnje organizacione jedinice;
2) inspektori;
3) stručni savjetnik;
4) viši stručni saradnik;
5) stručni saradnik.
2. Vlada Federacije propisuje vrstu i složenost poslova koji se vrše u okviru
radnih mjesta državnih službenika iz stava 1. ovog člana.
3. Kategorije u okviru radnih mjesta državnih službenika utvrđuju se pravilnikom
o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe u skladu s ovim zakonom i
podzakonskim propisima donesenim na osnovu ovog zakona.
Član 7.
Rukovodilac samostalne uprave i samostalne ustanove
1. Rukovodilac samostalne uprave i samostalne ustanove rukovodi upravom,
odnosno ustanovom i odgovoran je za obavljanje svih poslova iz nadležnosti
uprave, odnosno ustanove.
2. Rukovodilac za svoj rad i upravljanje odgovara Vladi Federacije, odnosno
vladi kantona.
Član 8.

Sekretar organa državne službe

1. Sekretar organa državne službe obavlja poslove od značaja za unutrašnju
organizaciju i rad organa državne službe, koordinira rad odjela i sektora,
sarađuje između organa i drugih tijela državne službe i preduzeća, realizuje
program rada organa državne službe i odgovoran je za korištenje finansijskih,
materijalnih i ljudskih potencijala koji su mu povjereni i obavlja i druge
poslove koje mu odredi rukovodilac organa državne službe.
2. Sekretar organa državne službe za svoj rad i upravljanje odgovara rukovodiocu
organa državne službe.

Član 9.

Rukovodilac uprave i ustanove koje se nalaze u sastavu ministarstva

1. Rukovodilac uprave i ustanove koje se nalaze u sastavu ministarstva rukovodi
upravom, odnosno ustanovom u skladu sa zakonom.
2. Rukovodilac za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i Vladi Federacije,
odnosno ministru i vladi kantona.

Član 10.

Pomoćnik rukovodioca organa državne službe
1. Pomoćnik rukovodioca organa državne službe obavlja poslove rukovodnog
karaktera unutar osnovne organizacione jedinice i odgovoran je za korištenje
finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih osnovnoj
organizacionoj jedinici.
2. Pomoćnik rukovodioca organa državne službe za svoj rad i upravljanje
odgovara rukovodiocu organa državne službe.

Član 11.

Glavni federalni i glavni kantonalni inspektori
1. Glavni federalni i glavni kantonalni inspektori rukovode poslovima koji se
odnose na inspekciju nad provođenjem federalnih zakona, odnosno kantonalnih
zakona, drugih propisa i općih akata koji spadaju u njihovu nadležnost.
2. Prilikom vršenja inspekcije glavni federalni inspektori ostvaruju saradnju sa
nadležnim kantonalnim, odnosno gradskim i općinskim inspektorima, koja se
odnosi na pitanja od zajedničkog interesa za vršenje inspekcije i pružaju im
potrebnu stručnu pomoć.

Član 12.

Šef unutrašnje organizacione jedinice
1. Šef unutrašnje organizacione jedinice rukovodi jedi- nicom i obavlja složenije
poslove i odgovoran je za korištenje finansijskih, materijalnih i ljudskih
potencijala dodijeljenih unutrašnjoj organizacionoj jedinici.
2. Šef unutrašnje organizacione jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara
pomoćniku, odnosno sekretaru organa državne službe ukoliko u datom organu
državne službe nema pomoćnika rukovodioca organa državne službe.

Član 13.

Inspektori
Inspektori obavljaju poslove koji se odnose na inspekcioni pregled nad
primjenom zakona i drugih propisa donesenih na osnovu zakona i radom organa
državne službe, u skladu sa zakonom.

Član 14.

Stručni savjetnik
1. Stručni savjetnik je državni službenik čija dužnost podrazumijeva odgovornost,
visok stepen stručnosti i nezavisnosti u određenim oblastima rada u okviru
organizacione jedinice.
2. Stručni savjetnik podnosi izvještaj o svom radu pomoćniku rukovodioca organa
državne službe, odnosno rukovodiocu organizacione jedinice.

Član 15.

Viši stručni saradnik
1. Viši stručni saradnik obavlja odgovorne poslove u određenoj organizacionoj
jedinici.
2. Viši stručni saradnik podnosi izvještaj o svom radu rukovodiocu organizacione
jedinice.

Član 16.

Stručni saradnik
Stručni saradnik je državni službenik specijalizovan za obavljanje određene
oblasti rada.

POGLAVLJE III - DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Član 17.

Dužnosti državnog službenika
1. Državni službenik izvršava zadatke predviđene opisom radnog mjesta i
primjenjuje i obezbjeđuje poštovanje ustavno-pravnog poretka i zakona u
državi Bosni i Hercegovini i Federaciji.
2. Ukoliko državni službenik primi naređenje za koje se pretpostavlja da je
nezakonito, postupa na sljedeći način:
a) skreće pažnju izdavaocu naređenja na njegovu nezakonitost;
b) ako izdavaoc naređenja ponovi naređenje, državni službenik će zatražiti
pismenu potvrdu u kojoj se navodi identitet izdavaoca naredbe i precizan
sadržaj naređenja;
c) ako je naređenje potvrđeno, državni službenik izvještava o naređenju
neposredno nadređenog izdavaoca naređenja i prinuđen je da ga izvrši,
osim ako naredba ne predstavlja krivično djelo. U tom slučaju,državni
službenik odbija da ga izvrši i prijavljuje slučaj nadležnom tužilaštvu.
3. Državni službenik je nepristrasan, te naročito:
a) izbjegava aktivnosti ili propuste u vršenju svoje profesionalne dužnosti koje
krše ili su nespojive sa dužnostima utvrđenim ovim zakonom i uzdržava se
naročito od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja i ne
zloupotrebljava vjerska uvjerenja;
b) ne traži i ne prihvata za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju,
nadoknadu u novcu, uslugama i slično, osim onih dozvoljenih ovim
zakonom.
4. Državni službenik se u vršenju svojih dužnosti rukovodi općim interesom, te
naročito:
a) služi i pomaže javnosti;
b) pruža javnosti, zainteresovanim stranama i javnim organima informacije
zatražene u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.
5. Državni službenik ne smije da zauzima nekretninu u vlasništvu izbjeglice ili
prognanika, niti da zauzima stan za koji je izbjeglica ili prognanik podnio
zahtjev za povrat stanarskog prava, niti da zauzima stan koji bi trebao biti pod
upravom općinskog organa uprave zaduženog za stambena pitanja i koji bi se
trebao koristiti u svrhu alternativnog smještaja.
6. Državni službenik ispunjava i druge dužnosti utvrđene ovim zakonom.
7. Državni službenik u vršenju svojih zadataka naročito se rukovodi principima
utvrđenim u Etičkom kodeksu za državne službenike koji donosi Agencija za
državnu službu (u daljem tekstu: Agencija). Kodeks se objavljuje u "Službenim
novinama Federacije BiH".

Član 18.

Prava državnog službenika
1. Državni službenik ima pravo:
a) na stalni radni odnos do sticanja uslova za penziju, osim ako ovim zakonom
nije drugačije utvrđeno;
b) na odsustvo utvrđeno zakonom, kao i na nastavak rada na istom ili sličnom
radnom mjestu po isteku odsustva;
c) da bude nagrađen na osnovu zadataka i rezultata rada kako je utvrđeno u
poglavlju V ovog zakona;
d) na platu i nadoknadu na način utvrđen u poglavlju V ovog zakona;
e) na podršku i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju
s ciljem napredovanja u karijeri, putem obuke i na druge načine;
f) na zaštitu svog fizičkog i moralnog integriteta od države tokom vršenja
službenih dužnosti;
g) da se nadređeni državni službenik prema njemu odnosi poštujući njegovo
ljudsko dostojanstvo;
h) da osnuje ili se učlani u sindikat ili profesionalno udruženje, u skladu sa
zakonom;
i) da štrajkuje, u skladu sa zakonom.
2. Državni službenik ima pravo na pošten i pravedan tretman u svim aspektima
kadrovske politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno porijeklo, entitetsko
državljanstvo, prebivalište, religiju, politička i druga uvjerenja, pol, rasu,
rođenje, bračni status, godine starosti, imovinsko stanje, hendikepiranost ili
drugi status.

Član 19.

Nespojivosti sa dužnostima državnog službenika
1. Državni službenik ne smije da obavlja dužnost, aktivnost ili da bude na
položaju koji dovodi do sukoba interesa sa njegovim službenim dužnostima, a
naročito:
a) državni službenik ne smije da obavlja dodatnu djelatnost za koju se plaća
nadoknada, osim u slučaju kada je to odobrio rukovodilac organa državne
službe. Vlada Federacije donosi podzakonski akt kojim se propisuju
slučajevi u kojima se može dati ovakvo odobrenje;
b) državni službenik koji je razriješen dužnosti u roku od dvije godine od
dana razrješenja s dužnosti ne može se zaposliti kod poslodavca kojem je
bio redovni pretpostavljeni, odnosno ne može se zaposliti u firmi nad čijim
radom je provodio redovan pregled. On takođe ne smije primati bilo kakvu
nadoknadu od tog poslodavca ili firme u roku od dvije godine od dana
razrješenja s dužnosti;
c) s izuzetkom rukovodećih državnih službenika, smatraće se da je državni
službenik na odsustvu iz državne službe od trenutka kada je potvrđena
njegova kandidatura za javnu funkciju na koju se bira direktno ili
indirektno, ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem
zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji i
u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju, rukovodeći državni službenik
podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi;
d) državni službenik iz stava 1. tačke c) ovog člana, s izuzetkom rukovodećih
državnih službenika, može se vratiti na isto ili slično radno mjesto u istom
ili drugom organu državne službe najkasnije u roku od jednog mjeseca od
nastupanja sljedećih slučajeva: neuspjeha na izborima, završetka mandata i
prestanka funkcije u zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem
nivou vlasti u Federaciji i u Bosni i Hercegovini;
e) državni službenik ne može biti član upravnih i drugih odbora političkih
stranaka i ne smije da slijedi uputstva političkih stranaka.
2. U skladu s ovim zakonom, prilikom postavljenja na radno mjesto državnog
službenika, državni službenik podastrijeće sve informacije o imovini na
raspolaganju državnog službenika.
3. Svi podaci iz stava 2. ovog člana se čuvaju u evidenciji Registra državne
službe, u skladu sa propisima o zaštiti podataka koji su na snazi u Federaciji.

Član 20.

Prava i obaveze savjetnika
1. Savjetniku iz stava 5., član 5., ovog zakona, ne garantuje se sigurnost uživanja
položaja:
a) savjetnik može biti razriješen dužnosti u bilo koje vrijeme od nosioca
funkcije iz člana 5. ovog zakona, koji ga je imenovao na radno mjesto
savjetnika;
b) mandat savjetnika ne može biti duži od mandata nosioca funkcije čiji je
savjetnik;
c) imenovanje na mjesto savjetnika se ne može preimenovati u položaj
državnog službenika sa sigurnošću uživanja položaja.
2. Ukoliko državni službenik, s izuzetkom rukovodećih državnih službenika, bude
imenovan na položaj savjetnika, smatraće se da je na odsustvu od momenta
kada je imenovan.
3. U slučaju iz stava 2. ovog člana, rukovodeći državni službenik podnosi ostavku
na mjesto u državnoj službi.
4. Državni službenik iz stava 2. ovog člana, s izuzetkom rukovodećih državnih
službenika može se vratiti na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku od
jednog mjeseca od kad prestaje njegovo imenovanje, ako postoji slobodno
radno mjesto.
424
5. Savjetnik daje ostavku od momenta kada je potvrđena njegova kandidatura za
izborni položaj ili od momenta kad je imenovan na položaj u bilo kom
zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji i u
Bosni i Hercegovini.
6. Vlada Federacije donosi podzakonski propis kojim se određuju specifični
slučajevi nespojivosti s radnim mjestom savjetnika.
Član 21.
Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika
1. O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnog odnosa, na osnovu ovog
zakona i podzakonskih propisa, odlučuje rukovodilac organa državne službe,
osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje
drugi organ (Agencija i Odbor za žalbe).
2. O pravima i dužnostima iz stava 1. ovog člana, donosi se rješenje.
3. Za donošenje i dostavljanje rješenja državnom službeniku, primjenjuju se
odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku.
4. Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana, državni službenik ima pravo u roku od 15
dana od dana prijema rješenja izjaviti žalbu Odboru državne službe za žalbe (u
daljem tekstu: Odbor za žalbe) radi preispitivanja pravilnosti donesenog
rješenja.
POGLAVLJE IV - UPRAŽNJENA RADNA MJESTA, PREMJEŠTAJ,
ZAPOŠLJAVANJE, OCJENA RADA I UNAPREĐENJE
Član 22.
Popuna upražnjenog radnog mjesta
Popuna upražnjenog radnog mjesta državnog službenika u organu državne
službe vrši se na način predviđen u čl. od 22a. do 24. i članu 35. ovog Zakona za
koji se odluči rukovodilac organa državne službe.
Član 22.a
Interni premještaj državnog službenika
1. Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog
službenika u tom slučaju rukovodilac organa državne službe prvo razmatra da
li može na to radno mjesto premjestiti državnog službenika koji se nalazi na
sličnom radnom mjestu u istom organu državne službe. Premještaj može biti
dobrovoljan, uz saglasnost državnog službenika koji se premješta, a izuzetno i
nametnut, ako postoje objektivno utvrđene i neodložne potrebe službe.
Nametnuti premještaj može biti i zamjena službenika sa jednog na drugo radno
mjesto. Rješenje o premještaju donosi rukovodilac organa državne službe.
Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji.
2. Kod odlučivanja o premještaju u obzir se uzimaju ocjene rezultata rada koje je
ostvario državni službenik koji se premješta, kao i njegova ukupna stručna
sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje se premješta.
425
3. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta državni službenik
ima pravo na odgovarajuću naknadu, što se utvrđuje pravilnikom iz stava 2.
član 46. ovog Zakona.
Član 22b.
Sporazumno preuzimanje dužnosti državnog službenika iz drugog organa
državne službe
Organ državne službe može sporazumno sa drugim organom državne
službe istog nivoa vlasti i uz saglasnost ili pisani zahtjev državnog službenika
preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije, a kod rukovodećih državnih
službenika iz člana 6. stav 1. tačka a) ovog Zakona može preuzimati samo one
rukovodeće državne službenike iz tač. 2., 4. i 5. koji se nalaze na poziciji radnog
mjesta koja je istovjetna poziciji radnog mjesta na koje se vrši preuzimanje.
Preuzimanje se vrši pisanim sporazumom organa državne službe od čega se
primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju Agenciji.
Član 22.c
Posebni uvjeti za prijem savjetnika u radni odnos kao i uvjeti koje moraju
ispunjavati savjetnici koji već vrše tu funkciju moraju biti identični uvjetima za
prijem državnog službenika - pomoćnika rukovodioca organa državne službe.
Član 23.
Popuna upražnjenih radnih mjesta sa liste prekobrojnih
1. Kada rukovodilac organa državne službe odluči da popunu upražnjenog radnog
mjesta državnog službenika ne vrši na način predviđen čl. 22a. i 22b. ovog
Zakona, odnosno ako se popuna ne izvrši na taj način, u tom slučaju
rukovodilac tog organa podnosi zahtjev Agenciji za popunu tog radnog mjesta.
2. Agencija prvo pokušava popuniti to radno mjesto državnim službenicima koji
se nalaze na listi prekobrojnih državnih službenika koju vodi Agencija za sve
organe državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine. Popuna se vrši prema
kriterijima i pravilima za izbor državnih službenika koje podzakonskim aktima
utvrđuje Agencija.
Član 24.
Javno oglašavanje
1. Ukoliko se upražnjeno radno mjesto u organu državne službe ne bude moglo
popuniti na način predviđen u članu 23. ovog Zakona, u tom slučaju to radno
mjesto Agencija popunjava oglašavanjem javnog konkursa koji se provodi
prema odredbama ovog člana i čl. od 25. do 32. ovog Zakona.
2. Zabranjena je diskriminacija na osnovu spola u postupku zapošljavanja i
unapređenja državnog službenika u smislu člana 3. Zakona o ravnopravnosti
spolova u Bosni i Hercegovini (" Službeni glasnik BiH", br. 16/03).
3. Javni konkurs objavljuje se najmanje 15. dana prije krajnjeg roka za prijave u
"Službenim novinama Federacije BiH" i u najmanje dva dnevna lista koja se
426
distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i na službenoj internet
stranici Agencije.
4. Javni konkurs sadrži:
a) naziv i opis upražnjenog radnog mjesta,
b) opće uvjete iz člana 25. ovog Zakona,
c) posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji,
d) spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnošenja.
5. Troškove objavljivanja javnog konkursa snosi organ državne službe za čije se
potrebe provodi taj konkurs.
Član 25.
Opći uslovi za postavljenje državnog službenika
1. Da bi bilo postavljeno na radno mjesto državnog službenika, lice mora da
ispunjava sljedeće opće uslove:
a) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da je starije od 18 godina;
c) da ima univerzitetsku diplomu ili druge obrazovne ili akademske
kvalifikacije najmanje VII stepena stručne spreme;
d) da je zdravstveno sposoban za vršenje određenih poslova predviđenih za to
radno mjesto;
e) da u posljednje tri godine od dana objavljivanja upražnjenog radnog mjesta
lice nije otpušteno iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo
kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini;
f) da nije obuhvaćena odredbom člana IX.1 Ustava Bosne i Hercegovine.
2. Izuzetno od uslova utvrđenih u stavu 1. ovog člana, lica sa višom stručnom
spremom (VI stepen) koja su ranije postavljena kao državni službenici na radna
mjesta u državnoj službi, mogu da ostanu na tom radnom mjestu u periodu ne
dužem od tri godine od stupanja na snagu ovog zakona.
Član 26.
Nediskriminacija
Prilikom provođenja javnog konkursa Agencija obezbjeđuje da će se kod
izbora državnog službenika postupati u skladu sa članom 18., stav 2., ovog zakona.
Član 27.
Komisije za izbor
1. Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nepristrasne u
provođenju javnog konkursa.
2. Komisiju za izbor sačinjava najmanje tri člana, od kojih su najmanje dva
člana državni službenici iz organa državne službe, od kojih je jedan
predstavnik sindikata, na koji se javni konkurs odnosi i koji imaju
akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaćenim procesom
javnog konkursa, dok se ostali članovi imenuju sa liste eksperata koju
utvrdi Agencija.
427
3. Komisije za izbor biraju predsjedavajućeg među svojim članovima i
usvajaju poslovnik o svom radu većinom glasova svih članova.
4. Članovima komisije za izbor za rad u komisiji pripada naknada čija se
visina utvrđuje rješenjem o imenovanju komisije prema kriterijima koji
utvrdi Agencija, a isplata se vrši iz sredstava organa državne službe za čije
je potrebe imenovana ta komisija.
Član 28.
Ostavke i izuzimanja članova komisija za izbor
1. Ukoliko postoji sukob interesa koji se odnosi na člana komisije za izbor, taj
član daje ostavku na članstvo u komisiji.
2. Svaki prijavljeni kandidat može da traži i dobije od Agencije imena članova
komisije za izbor.
3. Svaki prijavljeni kandidat može od Odbora za žalbe da zatraži izuzimanje bilo
kog člana komisije za izbor na osnovu:
a) sukoba interesa iz člana 19. ovog zakona;
b) očiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti;
c) nedostatka neophodnog stručnog znanja.
4. Proces zapošljavanja se neće obustaviti tokom ispitivanja navoda za izuzimanje
člana komisije za izbor. U slučaju da Odbor za žalbe ili nadležni sud to zatraže,
cjelokupni proces prijema kandidata biće proglašen nevažećim. U tom slučaju,
Agencija ponovo organizuje postupak javnog konkursa, u skladu s ovim
zakonom.
Član 29.
Javni konkurs
1. Agencija utvrđuje karakter i sadržaj javnog konkursa.
2. Javni konkurs sadrži:
a) ispit općeg znanja;
b) stručni ispit.
3. Vlada Federacije, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvrđuje uslove,
način i program polaganja ispita iz stava 2. ovog člana.
4. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od
polaganja ispita općeg znanja iz stava 2., tačka a) ovog člana.
Član 30.
Izborni proces
1. Komisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu profesionalnih
sposobnosti procijenjenih putem javnog konkursa koje su identične za sve
kandidate koji se prijavljuju za isto radno mjesto. Izbor kandidata komisija vrši
u roku od 30 dana nakon isteka krajnjeg roka za prijave na javni konkurs.
2. Agencija donosi podzakonske akte kojima određuje sistem dodjele bodova za
svakog kandidata u skladu sa čl. 25., 29. i 70. ovog zakona.
428
3. Agencija objavljuje rezultate javnog konkursa na oglasnoj tabli i pismeno
informiše sve kandidate o rezultaltima koje su postigli, u skladu sa ovim
zakonom.
Član 31.
Postavljenje državnog službenika
1. Državnog službenika postavlja rukovodilac organa državne službe, uz
prethodno pribavljeno mišljenje Agencije, s liste uspješnih kandidata koji su
prošli javni konkurs.
2. Nakon prethodno pribavljenog mišljenja od Agencije, općinski načelnik i
gradonačelnik postavljaju nadležne općinske i gradske državne službenike sa
liste uspješnih kadidata koji su prošli javni konkurs.
3. Rezervna lista uspješnih kandidata čuva se do isteka probnog rada postavljenog
državnog službenika.
4. Postavljenje državnog službenika se vrši rješenjem koje se objavljuje na
oglasnoj tabli organa državne službe i dostavlja državnom službeniku. Prije
preuzimanja dužnosti, postavljeni državni službenik prima pismeni opis svog
radnog mjesta i opis uslova službe.
5. Rješenje o postavljenju sadrži:
a) ime i prezime državnog službenika;
b) naziv organa državne službe u koji je državni službenik postavljen;
c) naziv radnog mjesta i platni razred.
6. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem zakletve vjernosti
pred rukovodiocem organa državne službe. Tekst zakletve utvrđuje Agencija.
Potpisani tekst zakletve je sastavni dio personalnog dosjea državnog
službenika.
Član 32.
Probni period
1. Kada se radi o prvom zapošljavanju u organu državne službe, državni službenik
prolazi period probnog rada. Period probnog rada državnog službenika
obuhvata period uvođenja u posao i period obavljanja dužnosti i ukupno traje
šest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
2. Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran
za davanje ocjene rada na kraju probnog perioda. Ocjenjivanje probnog rada
rukovodećih službenika vrši rukovodilac organa državne službe.
3. Ukoliko je ocjena rada:
a) zadovoljavajuća, rukovodilac organa državne službe potvrđuje postavljenje
državnog službenika na radno mjesto;
b) nezadovoljavajuća, rukovodilac organa državne službe razrješava dužnosti
državnog službenika, koji time gubi svoj status bez primanja nadoknade
zbog otpuštanja. U skladu sa članom 70. ovog zakona, razriješeni državni
službenik ima pravo da podnese žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja
odluke.
429
4. Suprotno stavu 3., tačka b) ovog člana, državnom službeniku može da se
produži probni rad do šest mjeseci trajanja u skladu sa utemeljnim zahtjevom
koji se podnosi rukovodiocu organa državne službe.
5. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti, u skladu sa stavom 3., tačka
b) ovog člana, sljedeći uspješni kandidat s rezervne liste iz člana 31., stav 3.
ovog zakona, postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika.
6. Probnom radu ne podliježu pripravnici iz člana 37. ovog zakona.
Član 33.
Ocjena rada
1. Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog
vršenja dužnosti utvrđenih radnim mjestom za vrijeme trajanja službe. Državni
službenik ravnopravno sarađuje tokom datog perioda sa njemu neposredno
nadređenim državnim službenikom.
2. Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovodilac
organa državne službe.
3. Rukovodilac organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika, na
prijedlog neposredno nadređenog službenika, najmanje svakih dvanaest (12)
mjeseci.
4. Ocjena rada se temelji na rezultatima postignutim u realizaciji poslova
predviđenih opisom radnog mjesta i ciljevima koje za dati vremenski period
utvrdi neposredno nadređeni službenik.
5. Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u toku perioda koji se ocjenjuje
označavaju se slijedećim ocjenama: nezadovoljavajuće, zadovoljavajuće,
uspješno i izuzetno uspješno, što se bliže određuje propisima koje donosi
Agencija.
6. Rezultati ocjene rada se uzimaju u obzir prilikom unapređenja i internih
premještaja. Svi državni službenici:
a) imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada koje se nalaze u personalnom
dosjeu, u skladu sa članom 62., stav 1., ovog zakona;
b) imaju mogućnost da u odgovarajućem vremenskom roku prilože pismene
informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo izjaviti žalbu Odboru za
žalbe radi preispitivanja ocjene o radu.
7. Ukoliko je ocjena rada negativna, državni službenik, s ciljem poboljšanja
situacije, prolazi poseban program koji uz konsultacije sa njim odredi njegov
neposredno nadređeni državni službenik.
8. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne, rukovodilac organa državne
službe po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, razrješava dužnosti
državnog službenika. Državni službenik može da izjavi žalbu Odboru za žalbe
radi preispitivanja razrješenja, u skladu sa članom 65. ovog zakona.
430
Član 34.
Napredovanje i unapređenje
1. Napredovanje državnog službenika na više radno mjesto iz člana 6., stav 1.,
tačka a) ovog zakona, u istom ili u drugom organu državne službe vrši se
isključivo putem javnog konkursa.
2. Unapređenje državnog službenika u višu kategoriju iz člana 6., stav 1., tačka b)
ovog zakona, zasniva se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odlučuje
rukovodilac organa državne službe.
Član 35.
Unapređenje državnog službenika
1. Rukovodilac organa državne službe može vršiti unapređenje državnog
službenika iz organa kojim rukovodi na neposredno više radno mjesto.
Unapređenje se vrši u okviru radnih mjesta iz člana 6. stav 1. tačka b) ovog
Zakona, a vrši se onda kada postoji upražnjeno radno mjesto.
2. Unapređenje se vrši putem internog oglasa koji traje najmanje sedam dana od
dana objavljivanja a objavljuje se na oglasnoj tabli organa državne službe u
kojem se vrši unapređenje. Oglas sadrži naziv radnog mjesta, opis poslova i
uvjete za obavljanje poslova utvrđenih u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji
organa državne službe.
3. Rukovodilac organa državne službe imenuje komisiju od tri člana koja će
predložiti za unapređenje onog državnog službenika koji bude imao najbolje
stručne i druge kvalitete koji se zasnivaju na ocjeni rada i pokazanim drugim
stručnim i profesionalnim sposobnostima državnih službenika koji se prijave na
interni oglas što se procjenjuje putem intervjua. Rješenje o unapređenju donosi
rukovodilac organa državne službe. Primjerak rješenja dostavlja se Agenciji.
Član 35.a
Eksterni premještaj i raspoređivanje
1. Eksterni premještaj i raspoređivanje državnog službenika iz organa
državne službe u instituciju Bosne i Hercegovine može se vršiti u slučaju kada
je obrazovana nova institucija Bosne i Hercegovine po osnovu prijenosa
nadležnosti sa Federacije Bosne i Hercegovine na Bosnu i Hercegovinu ili kada
Bosna i Hercegovina, u skladu sa Ustavom, preuzme nadležnosti koje je do
tada obavljala Federacija Bosne i Hercegovine.
2. Postupak prijema u radni odnos putem eksternog premještaja iz stava 1. ovog
člana može se urediti zakonom Bosne i Hercegovine. Kada se postupkom
prijema u radni odnos, provedenim na osnovu zakona Bosne i Hercegovine, ne
osigura dovoljan broj kandidata za premještaj iz Federacije Bosne i
Hercegovine u instituciju Bosne i Hercegovine, organ državne službe predlaže
rukovodiocu institucije Bosne i Hercegovine da organ državne službe rasporedi
državnog službenika odnosno službenike u tu instituciju. Ukoliko državni
službenik ne prihvati radno mjesto na koje se raspoređuje proglašava se
prekobrojnim i ostvaruje prava vezana za taj status propisana zakonom.
431
3. Državni službenici izabrani za premještaj i raspoređivanje na osnovu ovog
člana ne ostvaruju prava vezana za prestanak radnog odnosa propisana
zakonom.
Član 36.
Prekobrojnost
1. Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganizacije, smanjenja
obima poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja.
2. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog organa
državne službe.
3. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se, u skladu sa članom 22.
ovog zakona, može:
a) rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u
drugom organu državne službe;
b) ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, državnom službeniku se nudi
prevremeno penzionisanje, u skladu sa zakonom (posebnim zakonom);
c) ukoliko je prevremeno penzionisanje nemoguće rukovodilac organa
državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji
može da izjavi žalbu Odboru za žalbe i zatraži preispitivanje svog
razrješenja, u skladu s ovim zakonom;
d) državni službenik koji je proglašen prekobrojnim, a nije daljnje
raspoređen, ima pravo na otpremninu u skladu sa članom 45. ovog zakona,
te na nadoknadu za slučaj nezaposlenosti, u skladu sa zakonom.
4. Ukoliko se u organu državne službe objavi upražnjeno slično radno mjesto u
roku od jedne godine od dana razrješenja sa dužnosti, prekobrojni državni
službenik ima prednost prilikom ponovog zaposlenja u organu državne službe.
Član 37.
Pripravnici
1. Rukovodilac organa državne službe može da zatraži od Agencije da u državnu
službu primi pripravnika, koji se zapošljava na osnovu javnog konkursa kojeg
objavljuje Agencija.
2. Organ državne službe je dužan da obavijesti pripravnika o sadržaju programa i
načinu na koji se nadgleda njegov pripravnički rad.
3. Pripravništvo traje godinu dana nakon čega pripravnik stiče pravo prijave na
javni konkurs, u skladu sa članom 29. ovog zakona.
Član 37a.
Radni odnos na određeno vrijeme
1. U slučaju duže odsutnosti državnog službenika sa posla (bolovanje, porodiljsko
odsustvo i sl.) može se primiti državni službenik u radni odnos na određeno
vrijeme koje traje do povratka odsutnog državnog službenika na posao. Prijem
u radni odnos prvo se vrši prema odredbi člana 23. ovog Zakona, a ako takva
mogućnost ne postoji u tom slučaju na zahtjev organa državne službe Agencija
popunu tog radnog mjesta vrši prema članu 24. ovog Zakona.
432
2. Radni odnos iz stava 1. ovog člana ne može prerasti u radni odnos na
neodređeno vrijeme.
POGLAVLJE V - PLATE I NADOKNADE
Član 38.
Kriterijumi za utvrđivanje plata
1. Državni službenik ima pravo na platu koja odgovara radnom mjestu državnog
službenika.
2. Odredbe čl. od 38. do 45. ovog zakona, predstavljaju strukturu plata za državne
službenike u organima državne službe u Federaciji.
Član 39.
Struktura plata
1. Polazna osnova za obračun plate svim državnim službenicima u organima
državne službe ista je na svim nivoima vlasti i utvrđuje je Vlada Federacije, u
skladu sa radnim mjestima u državnoj službi utvrđenim u članu 6., stav 1. ovog
zakona.
2. Polaznu osnovu iz stava 1. ovog člana za obračun plate državnim službenicima
dogovaraju sindikat, Vlada Federacije i vlade kantona.
3. Koeficijente koji se odnose na platne razrede i unutar platnih razreda utvrđuje
Vlada Federacije za federalne organe državne službe, vlada kantona za
kantonalne organe državne službe, a općinsko i gradsko vijeće za državne
službenike općine, odnosno gradske državne službenike, u skladu sa radnim
mjestima u državnoj službi utvrđenim u članu 6., stav 1. ovog zakona.
Član 40.
Obračun plata
1. Plata se određuje tako da se osnovica iz člana 39., stav 1. ovog zakona,
pomnoži sa koeficijentom platnog razreda i ukupan iznos poveća na osnovu
radnog staža.
2. Državni službenik koji u posljednje dvije uzastopne godine bude ocijenjen
ocjenom najmanje "izuzetno uspješan" ima pravo na povećanje plate u iznosu
najviše do 20% od visine plate utvrđene za to radno mjesto, s tim da takvim
povećanjem ne prelazi platu narednog platnog razreda, a državni službenik koji
u posljednje uzastopno dvije godine dobije ocjenu najmanje "uspješan" ima
pravo na povećanje plate u iznosu najviše do 10% od plate utvrđene za to radno
mjesto, dok državni službenik koji u posljednje uzastopno dvije godine bude
ocijenjen najmanje ocjenom "zadovoljava" ima pravo na povećanje plate u
iznosu najviše do 5% od visine plate utvrđene za to radno mjesto.
3. Plata se povećava za 0,5% za svaku započetu godinu radnog staža, a najviše do
20%.
433
Član 41.
Nadoknada za privremeno obavljanje poslova
1. U slučaju da se u nekom od organa državne službe ne mogu popuniti radna
mjesta državnih službenika zbog nemogućnosti obezbjeđivanja kadrova,
državnim službenicima koji privremeno obavljaju taj posao u organu državne
službe povećava se plata do 50%, u zavisnosti od nastalog povećanja obima
posla.
2. Agencija daje mišljenje da li su u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi potrebni
za primjenu stava 1. ovog člana.
Član 42.
Plaćeno odsustvo
Državni službenik ima pravo na nadoknadu plate do visine jedne plate za
vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva sa posla
radi bolesti ili invalidnosti.
Član 43.
Ostale nadoknade
1. Državni službenik ima pravo na nadoknadu za:
a) troškove prevoza na posao i sa posla;
b) prehranu za vrijeme rada;
c) regres za godišnji odmor;
d) slučaj teže bolesti i nadoknadu koju u slučaju smrti državnog službenika ili
člana uže porodice prima član njegove porodice;
e) troškove selidbe iz mjesta stalnog prebivališta u mjesto gdje ima službeni
stan i nazad;
f) troškove za edukaciju;
g) jubilarne nagrade;
h) otpremninu za odlazak u penziju.
2. Rukovodeći državni službenici čije je mjesto prebiva lišta udaljeno više od 120
kilometara od mjesta organa državne službe u kojem vrše službenu dužnost
imaju pravo u dvije naredne godine na nadoknadu troškova odvojenog života i
smještaja u mjestu rada.
3. Vlada Federacije podzakonskim propisom utvrđuje krite rijume i uslove za
ostvarivanje nadoknada iz stava 1. ovog člana.
4. Vlada Federacije i vlade kantona kolektivnim ugovorom u pregovoru sa
sindikatom utvrđuju visinu nadoknada iz stava 1. ovog člana.
Član 44.
Nadoknada za službena putovanja
1. Državni službenik ima pravo na nadoknadu troškova u vezi sa službenim
putovanjima kao što su dnevnice, troškovi prevoza i slično.
434
2. Vlada Federacije podzakonskim aktom utvrđuje vrstu i visinu troškova iz stava
1. ovog člana, čija se visina utvrđuje u kolektivnom ugovoru u pregovoru sa
sindikatom.
Član 45.
Prava u slučaju prekobrojnosti
1. U slučaju razrješenja državnog službenika sa dužnosti nastalog zbog
prekobrojnosti iz člana 36. ovog zakona, razriješeni državni službenik ima
pravo na otpremninu u iznosu od najmanje šest mjesečnih plata.
2. Razriješeni državni službenik sa radnim stažom dužim od šest godina ima
pravo na jedan dodatni mjesec otpremnine za svaku dodatnu godinu radnog
staža, a najviše do 12 godina radnog staža. Otpremnina za državne službenike
koji imaju više od 12 godina radnog staža jednaka je iznosu od 12
jednomjesečnih plata.
Član 46.
Obezbjeđivanje plata i nadoknada državnih službenika
1. Sredstva za plate i nadoknade državnih službenika utvrđuju se u budžetu
Federacije, kantona, grada i općine.
2. Rukovodilac organa državne službe donosi Pravilnik o platama i nadoknadama,
u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim aktima.
POGLAVLJE VI - USLOVI RADA
Član 47.
Propisi o radu i socijalnom osiguranju
Na državnog službenika primjenjuju se Zakon o radu, ostali zakoni i
kolektivni ugovori kojima se određuju prava i obaveze iz radnih odnosa, osim ako
ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
Član 48.
Odsustvo i godišnji odmor
1. Državni službenici na radnim mjestima iz člana 6., stav 1., tačka b) ovog
zakona, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i
na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
2. Državni službenici na radnim mjestima iz člana 6., stav 1., tačka a) ovog
zakona, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i
na plaćeno odsustvo od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
3. Godišnji odmor za državne službenike u trajanju dužem od odmora
predviđenog u st. 1. i 2. ovog člana, utvrđuje Vlada Federacije podzakonskim
aktom.
4. Godišnji odmor po svim osnovama ne može biti duži od 36 radnih dana.
5. Dužina godišnjeg odmora iz st. 1. i 2. ovog člana utvrđuju Vlada Federacije i
vlade kantona kolektivnim ugovorom u pregovoru sa sindikatom.
435
Član 49.
Neplaćeno odsustvo i rad po skraćenom radnom vremenu
Vlada Federacije utvrđuje bliže uslove u skladu sa kojim državni službenik
može da uzme neplaćeno odsustvo, i kada se može dužnost državnog službenika
obavljati po skraćenom radnom vremenu.
Član 50.
Stručno obrazovanje i usavršavanje
1. Državni službenici su obavezni da neprestano rade na svom stručnom
obrazovanju i usavršavanju.
2. Državni službenik ima pravo i obavezu da učestvuje na savjetovanjima i
drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.
3. O učestvovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugim oblicima
obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovodilac organa državne službe, vodeći pri
tome računa o podjednakom učestvovanju svih državnih službenika.
POGLAVLJE VII - PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Član 51.
Prestanak radnog odnosa državnog službenika
Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u
sljedećim slučajevima:
a) dobrovoljnog istupanja iz državne službe;
b) ispunjavanja zakonskih godina života, odnosno navršenjem 40 godina
penzijskog staža;
c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine;
d) sticanjem državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine
i njenim zakonima;
e) prekobrojnošću;
f) odbijanjem polaganja zakletve vjernosti i/ili potpisivanja teksta zakletve
vjernosti;
g) nezadovoljavajućim probnim periodom;
h) dvije uzastopno negativne ocjene rada;
i) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti
odsutan sa rada u državnoj službi duže od šest mjeseci;
j) na osnovu izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj
službi;
k) predajom dokumenta ili izjava tokom postupka podnošenja prijava za
prijem u državnu službu, za koje se kasnije pokaže da su lažni.
436
Član 52.
Postupak za prestanak radnog odnosa
1. Državnog službenika razrješava rukovodilac organa državne službe, po
prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, s izuzetkom člana 51., stav 1.,
tačka h) ovog zakona.
2. Općinske državne službenike razrješava općinski načelnik, uz pribavljeno
mišljenje Agencije, s izuzetkom člana 51. stav 1. tačka h) ovog zakona.
3. Gradske državne službenike razrješava gradonačelnik, uz pribavljeno mišljenje
Agencije, s izuzetkom člana 51. stav 1. tačka h) ovog zakona.
4. Državni službenik iz st. 1., 2. i 3. ovog člana, može, u roku od 15 dana od
prijema odluke o razrješenju, da podnese žalbu Odboru za žalbe. Žalba odlaže
izvršenje odluke o razrješenju.
Član 53.
Nadoknade
Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status,
osim u slučajevima iz člana 51., stav 1., tačka e) ovog zakona.
Član 54.
Nepravilna postavljenja
Odbor za žalbe ponićiće zapošljavanje i postavljenje državnog službenika
koji je postavljen suprotno odredbama ovog zakona i podzakonskih akata
donesenih na osnovu ovog zakona.
POGLAVLJE VIII - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNOG
SLUŽBENIKA
Član 55.
Disciplinska odgovornost
1. Državni službenik se može smatrati disciplinski odgovornim zbog kršenja
službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom, nastalih kao rezultat njegove
krivice.
2. Povrede službenih dužnosti mogu biti:
a) izvršenje radnji koje predstavljaju krivično djelo protiv službene dužnosti
ili drugo krivično djelo, odnosno prekršaj, kojim se nanosi ćeta ugledu
državne službe ćo čini državnog službenika nepodobnim za rad u državnoj
službi;
b) odavanje državne, vojne i službene tajne;
c) zloupotrebe i prekoračenja službenih ovlaćenja;
d) neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje povjerenih poslova i
zadataka;
e) bavljenje aktivnostima kojima se onemogućava ili otežava građanima ili
drugim licima da ostvaruju svoja prava u postupcima pred organima
državne službe;
437
f) bavljenje aktivnostima ili radom koji je u suprotnosti sa interesima državne
službe;
g) prouzrokovanje veće materijalne štete namjerno ili iz krajnje nepažnje;
h) neopravdan izostanak sa posla;
i) kršenje pravila radne discipline u državnoj službi;
j) neblagovremeno i neuredno izvršenje povjerenih poslova i zadataka u
državnoj službi;
k) neprimjerno ponašanje prema građanima, saradnicima i drugim licima u
vršenju državne službe.
3. Odgovornost za izvršenje krivičnih djela i prekršaja ne isključuje disciplinsku
odgovornost državnog službenika, pod uslovom da takvo djelo istovremeno
predstavlja povredu službene dužnosti.
4. Vlada Federacije donosi podzakonske akte kojima će se pobliže odrediti
povrede službene dužnosti i regulisati pravila disciplinskog postupka.
Član 56.
Disciplinski postupak
1. Radi pokretanja disciplinskog postupka svi državni službenici mogu
rukovodiocu organa državne službe da podnesu disciplinsku prijavu, koja mora
biti obrazložena.
2. Disciplinski postupak protiv državnog službenika pokreće rukovodilac organa
državne službe ili lice koje on odredi.
3. Disciplinski postupak protiv državnog službenika vodi Disciplinska komisija i
izriče disciplinske mjere.
4. Članove Disciplinske komisije imenuje Agencija. Komisiju čine tri člana, a
rukovodilac organa državne službe ne može biti član Komisije.
5. Disciplinska komisija tokom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne
službe o podnesenoj disciplinskoj prijavi.
6. Agencija izvršava konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku.
7. Protiv odluke Disciplinske komisije državni službenik ima pravo da izjavi
žalbu Odboru za žalbe radi preispitivanja donesene odluke. Žalba se može
izjaviti u roku od 15 dana od dana prijema odluke Disciplinske komisije.
Član 57.
Disciplinske mjere
U slučaju da državni službenik učini povredu službene dužnosti iz člana 55.
ovog zakona, mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere:
a) javna pismena opomena;
b) suspenzija prava učestvovanja u javnim konkursima za unapređenje u
državnoj službi u periodu od najviše dvije godine;
c) kaznena suspenzija sa poslova i plate tokom perioda od dva dana do 30
dana;
d) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz člana 6. ovog zakona;
e) prestanak radnog odnosa u državnoj službi.
438
Član 58.
Krivični postupak
1. U slučaju da se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak na
osnovu istih činjenica koje su razmatrane u disciplinskom postupku, svi
pokrenuti disciplinski postupci su suspendovani.
2. Ukoliko se državni službenik koji je okrivljen oslobodi:
a) vraća se na svoje ranije radno mjesto i njegov personalni dosje ne smije da
sadrži informacije o krivičnom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u vezi
sa tim postupkom;
b) disciplinske mjere se ne mogu preduzeti na osnovu istih činjenica po
kojima je državni službenik oslobođen u krivičnom postupku.
3. Ukoliko se optužba za krivično djelo protiv državnog službenika odbije,
disciplinski postupak se može preduzeti na osnovu istih činjenica, u skladu sa
članom 55. ovog zakona.
4. Ukoliko se državni službenik protiv kojeg je pokrenut krivični postupak
proglasi krivim i osudi, organ državne službe se obavezuje činjenicama koje je
utvrdio nadležni sud.
Član 59.
Preventivna suspenzija
1. Ako se pokrene postupak u skladu sa članom 58. ovog zakona, rukovodilac
organa državne službe, dužan je državnog službenika odmah da suspenduje u
slučajevima:
a) ako se protiv državnog službenika pokrene krivični postupak za krivično
djelo počinjeno u vršenju službene dužnosti, i/ili;
b) ako se državni službenik nalazi u pritvoru.
2. Ako se pokrene postupak u skladu sa članom 58. ovog zakona, rukovodilac
organa državne službe može suspendovati državnog službenika u slučajevima:
a) ako je protiv državnog službenika pokrenut krivični postupak za krivično
djelo za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet
godina;
b) ako je državni službenik zatečen u izvršenju krivičnog djela za koje se
može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina i
c) ako postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvršenje krivičnog djela.
3. U slučaju preventivne suspenzije:
a) državni službenik koji je suspendovan prima puni iznos plate;
b) disciplinski postupak se suspenduje sve dok se ne donese punovažna
presuda nadležnog suda.
Član 60.
Odgovornost za materijalnu štetu
1. Državni službenik je dužan da nadoknadi materijalnu štetu koju u vršenju
državne službe učini namjerno ili krajnjom nepažnjom.
439
2. Postojanje štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je šteta učinjena, odnosno
krivicu državnog službenika za učinjenu ćetu utvrđuje komisija koju rješenjem
obrazuje rukovodilac organa državne službe. O izvršenju tih poslova komisija
sastavlja zapisnik.
3. Na osnovu zapisnika iz stava 2. ovog člana, rukovodilac organa državne službe
donosi rješenje o nadoknadi štete kojim se utvrđuje visina štete, rok i način
isplate štete.
4. Protiv rješenja o šteti iz stava 3. ovog člana, državni službenik ima pravo da
izjavi žalbu Odboru za žalbe u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
5. Štetu koju državni službenik napravi građanima ili pravnim licima ili organu
državne službe, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u vršenju državne
službe, nadoknađuje organ državne službe čiji je državni službenik učinio štetu,
a onda organ državne službe ima pravo regresa isplaćene štete od državnog
službenika.
6. Organ državne službe obavezan je da nadoknadi štetu državnom službeniku
koju on pretrpi na službi ili u vezi sa službom, po općim propisima o
odgovornosti za štetu.
7. Ako državni službenik odbije da nadoknadi štetu utvrđenu u rješenju iz stava 3.
ovog člana, u tom slučaju postupak za nadoknadu štete pokreće se pred
nadležnim sudom.
POGLAVLJE IX - RUKOVOĐENJE DRŽAVNOM SLUŽBOM
Član 61.
Smjernice vođenja kadrovske politike
Vlada Federacije, odnosno vlada kantona, općinsko i gradsko vijeće
utvrđuju opće smjernice za vođenje kadrovske politike u organima državne službe i
o tome mogu donositi odgovarajuće akte, u skladu s ovim zakonom.
Član 62.
Organi državne službe
1. Rukovodilac organa državne službe zadužen je za provođenje odredaba ovog
zakona i obezbjeđuje rukovođenje zaposlenicima organa državne službe i vodi
lične administrativne dosjee za svakog državnog službenika, i obezbjeđuje da
svaki državni službenik koji obavlja dužnosti u organu državne službe ima
nesmetan pristup svom administrativnom dosjeu.
2. Rukovodilac organa državne službe u izvršavanju poslova iz stava 1. ovog
člana, usklađuje svoje aktivnosti i sarađuje sa Agencijom.
Član 63.
Medijator državne službe
1. Medijator državne službe pomaže u provođenju i poštovanju načela utvrđenih u
ovom zakonu i u skladu sa odredbama ovog zakona, djeluje kao posrednik u
svim pitanjima koja se odnose na status državnog službenika, u skladu sa ovim
zakonom.
440
2. Svi državni službenici i namještenici organa državne službe, u saradnji sa
sindikatom, biraju na mjesto medijatora državne službe jednog državnog
službenika. Medijator državne službe ne smije biti rukovodilac organa državne
službe u organu u kojem vrši svoju dužnost.
3. Dva ili više organa državne službe mogu izabrati zajedničkog medijatora
državne službe.
4. Izbor medijatora državne službe potvrđuje Agencija.
POGLAVLJE X - AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU I ODBOR ZA
ŽALBE
Član 64.
Agencija za državnu službu
1. Vlada Federacije osniva Agenciju za državnu službu Federacije.
2. Agencija vrši sljedeće poslove:
a) utvrđuje jedinstvene kriterijume, pravila i postupke izbora, imenovanja i
postavljanja državnih službenika u organima državne službe u Federaciji, u
skladu s ovim zakonom;
b) planira i realizuje proces zapošljavanja državnih službenika, na zahtjev i u
skladu sa potraživanjem organa državne službe;
c) organizuje i realizuje stručno obrazovanje i usavršavanje državnih
službenika zaposlenih u organima državne službe, kao i razvoj državne
službe;
d) organizuje edukaciju kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu
službu koji predstavlja uslov za rad u organu državne službe;
e) pruža stručnu pomoć organima državne službe u realizaciji njihove
kadrovske politike, organizacionih poboljšanja i razvoja, kao i
uspostavljanje i vođenje registra državnih službenika;
f) podnosi godišnji izvještaj o stanju kadrova u organima državne službe u
Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na
odobravanje;
g) vrši ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u
nadležnost.
3. Agencijom rukovodi direktor Agencije kojeg imenuje Vlada Federacije na
osnovu javnog konkursa.
4. Direktor Agencije ima status sekretara.
5. Direktor Agencije donosi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije uz
saglasnost Vlade Federacije.
6. Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Agencije urediće se osnivanje
detaširanih odjeljenja u kantonima koja će vršiti poslove i zadatke iz
nadležnosti Agencije.
7. Vlada Federacije može svojim propisom odrediti osnivanje posebne institucije
koja će vršiti edukaciju državnih službenika.
441
Član 65.
Odbor državne službe za žalbe
1. Vlada Federacije osniva Odbor državne službe za žalbe (Odbor za žalbe) koji
se sastoji od tri člana.
2. Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru za žalbe
objavljuje se u tri visokotiražna dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj
teritoriji Bosne i Hercegovine, najmanje jedan mjesec prije roka za predaju
molbi. Konkurs sadrži iste uslove koji su navedeni u članu 23., stav 3. i članu
25. ovog zakona.
3. Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Vlada Federacije, bira
članove Odbora za žalbe na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane
sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru za žalbe. Odredbe člana 27., st. 2. i
3.; člana 28., stav 1. i člana 29., stav 2. ovog zakona, odnose se i na komisiju za
izbor kandidata i na postupak izbora članova Odbora za žalbe.
4. Vlada Federacije imenuje članove Odbora za žalbe na rok od četiri godine sa
mogućnošću ponovog izbora.
5. Član Odbora za žalbe je:
a) nezavisan i nepristrasan;
b) ne može biti na javnoj funkciji na koju je izabran direktno ili indirektno,
odnosno ne može biti imenovan na radno mjesto u bilo kom zakonodavnom
ili izvršnom organu na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji i u Bosni i
Hercegovini;
c) povlači se sa dužnosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vlade
Federacije, koja je pokrenuta zbog izuzetnih okolnosti i konsenzusom
ostalih članova Odbora za žalbe.
6. Činom imenovanja, članovi Odbora za žalbe ostvaruju prava iz radnog odnosa
na osnovu statusa koji odgovara statusu sekretara.
7. Odbor za žalbe, u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim propisima,
odlučuje u drugom stepenu o svim žalbama koje se izjave na rješenja
rukovodilaca organa državne službe o žalbama koje se izjave na odluke
disciplinske komisije i o žalbama koje se izjave na odluke direktora Agencije, i
to na zahtjev:
a) državnog službenika na kog se sporna odluka, preduzeta ili propuštena
radnja odnosi;
b) organa državne službe u kom državni službenik obavlja svoju dužnost;
c) Agencije.
8. Odbor za žalbe:
a) saslušava podnosioca žalbe, ukoliko je to primjereno situaciji;
b) poziva svjedoke i eksperte kada se to smatra neophodnim;
c) traži i dobija sve relevantne informacije od nadležnih organa;
d) usvaja Poslovnik o svom radu koji se objavljuje u "Službenim novinama
Federacije BiH".
9. Odluke Odbora za žalbe moraju biti donesene na zakonskim osnovima i
pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Odluke Odbora za žalbe su:
442
a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda. Postupak
pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana prijema konačne
odluke.
b) dostaviće se podnosiocu u roku od osam dana od dana donošenja.
POGLAVLJE XI - NAMJEŠTENICI
Član 66.
Namještenici
1. Poslovi koje vrše namještenici, kategorije u okviru radnih mjesta namještenika
u organima državne službe, kao i kategorije plata određuju se posebnim
zakonom.
2. Vrste, obim i stepen složenosti i opis poslova namještenika određuju se
pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji koji donosi rukovodilac organa državne
službe, u skladu sa stavom 1. ovog člana.
3. Principi utvrđeni ovim zakonom koji se odnose na postavljenje, unapređenje,
prekobrojne zaposlenike, disciplinsku odgovornost i prestanak radnog odnosa
državnih službenika, utvrđen u ovom zakonu, shodno se mogu primjenjivati i
na namještenike.
POGLAVLJE XII - PRELAZNE ODREDBE
Član 67.
Postojeći državni službenici
1. Državni službenici na radnim mjestima iz člana 6. stav 1. ovog Zakona u
organima državne službe u Federaciji Bosne i Hercegovine koji se na dan
stupanja na snagu ovog Zakona nalaze u radnom odnosu u organima državne
službe, podliježu postupku revizije koju provodi Agencija a kojom se utvrđuje
da li su zaposleni u skladu sa Zakonom, računajući od 01.07.2003. godine kao
danom stupanja na snagu Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i
Hercegovine, odnosno da li ispunjavaju uvjete iz člana 25. ovog Zakona i
posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne
službe.
2. Agencija donosi rješenje o prestanku radnog odnosa državnim službenicima iz
stava 1. ovog člana za koje utvrdi da su zaposleni suprotno Zakonu iz stava 1.
ovog člana, ili koji ne ispunjavaju uvjete iz člana 25. ovog Zakona i posebne
uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.
3. Izuzetno od stava 2. ovog člana, državnim službenicima koji nemaju položen
stručni upravni ispit Agencija ne donosi rješenje o prestanku radnog odnosa po
tom osnovu, s tim što su dužni položiti ispit u roku od godinu dana od dana
stupanja na snagu ovog Zakona. Državnim službenicima koji u tom roku ne
polože stručni upravni ispit rukovodilac organa državne službe donosi rješenje
o prestanku radnog odnosa uz pribavljeno mišljenje Agencije.
4. Za radna mjesta koja ostanu upražnjena na osnovu rješenja iz stava 2. ovog
člana Agencija će, u saradnji sa rukovodiocem organa državne službe, raspisati
443
javni konkurs u skladu sa odredbom člana 24. ovog Zakona u roku od 30 dana
od dana kada rješenja o prestanku radnog odnosa postanu konačna.
5. Za državne službenike za koje Agencija utvrdi da ne ispunjavaju uvjete iz člana
25. ovog Zakona radni odnos prestaje kada rješenje iz stava 2. ovog člana
postane konačno.
6. Za državne službenike za koje Agencija utvrdi da su zaposleni suprotno zakonu
iz stava 1. ovog člana radni odnos prestaje kada se okonča javni konkurs
raspisan u skladu sa odredbom stava 4. ovog člana, ako ne budu primljeni u
službu po tom konkursu.
7. Iskustvo kandidata iz stava 5. ovog člana koji je prethodno bio na radnom
mjestu za koje je raspisan javni konkurs prema stavu 3. ovog člana, može biti
uzeto u obzir za vrijeme provođenja tog konkursa.
8. Ako državni službenik iz stava 2. član 25. ovog Zakona u propisanom
zakonskom roku stekne univerzitetsku diplomu, odnosno VII stepen stručne
spreme zadržava status državnog službenika na poslovima na kojima je
zatečen.
Član 67a.
Na državne službenike u organima državne službe u Federaciji Bosne i
Hercegovine za koje je Agencija izvršila, ili započela reviziju do dana stupanja na
snagu ovog Zakona primjenjuju se odredbe o reviziji utvrđene u čl. od 67. do 70.
ovog Zakona, kao i odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj
službi u Federaciji Bosne i Hercegovine objavljene u "Službenim novinama
Federacije BiH", br. 67/05.
Član 68.
Nadoknada
1. Službenik u organu državne službe kojem, u smislu člana 67. ovog zakona,
prestane radni odnos ima pravo na otpremninu u visini prosječne mjesečne
plate isplaćene u organu državne službe u mjesecu koji je prethodio mjesecu u
kom je državni službenik primio konačnu odluku o prestanku radnog odnosa.
2. Otpremnina iz stava 1. ovog člana, isplaćuje se državnom službeniku za
ukupan radni staž osiguranja, a utvrđuje se tako da se prosječna plata iz stava 1.
ovog člana, pomnoži sa koeficijentom, i to za:
Radni staž osiguranja Koeficijent
a) do 5 godina 1,33
b) od 5 do 10 godina 2,00
c) od 10 do 20 godina 2,66
d) preko 20 godina 3,00.
Član 69.
Odlučivanje o otpremninama
1. Rukovodilac organa državne službe dužan je u rješenju o prestanku radnog
odnosa, po službenoj dužnosti da odluči i o pravu na otpremninu službenika u
smislu člana 68. ovog zakona.
444
2. Otpreminu utvrđenu u rješenju iz stava 1. ovog člana isplaćuje organ državne
službe u kom je državni službenik bio zaposlen.
Član 70.
Žalba
Službenik koji smatra da je rukovodilac organa državne službe povrijedio
neko njegovo pravo koje je utvrđeno u prelaznim odredbama ovog zakona, može u
roku od 15 dana od dana prijema takvog rješenja izjaviti žalbu Odboru za žalbe, u
skladu sa članom 65. ovog zakona.
Član 71.
Lica imenovana na javnu funkciju prije stupanja na snagu zakona
Izuzetno od člana 19., stav 1., tač. c) i d) ovog zakona, državni službenici
imenovani na javnu funkciju prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji su
zatečeni na izabranoj funkciji prilikom stupanja na snagu ovog zakona, istekom
mandata mogu da se vrate na isto ili drugo radno mjesto u okviru istog ili drugog
organa državne službe u roku od 30 dana od dana isteka mandata, ukoliko postoji
upražnjeno takvo radno mjesto.
POGLAVLJE XIII - PRAĆENJE IZVRŠENJA ZAKONA
Član 72.
1. Vlada Federacije, odnosno vlade kantona najmanje jedanput za šest mjeseci
razmatraju izvještaj o provođenju ovog zakona i donose mjere za unapređenje
stanja u državnoj službi.
2. Vlada Federacije na kraju svake godine, a i ranije prema potrebi, dostavlja
Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, izvještaj o stanju u državnoj
službi u Federaciji.
POGLAVLJE XIV - KONTROLA NAD PRIMJENJIVANJEM OVOG
ZAKONA
Član 73.
Upravnu kontrolu nad primjenjivanjem ovog zakona obavlja Federalno
ministarstvo pravde.
POGLAVLJE XV - PRIMJENA OVOG ZAKONA NA DRUGE
ORGANE I SLUŽBE
Član 74.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na državne službenike u organima
državne službe shodno se primjenjuju i na državne službenike koji taj status imaju
u stručnim i drugim službama organa zakonodavne vlasti, organa izvršne vlasti,
ombudsmenima, organima sudske vlasti, tužilaštvima, pravobranilaštvima,
ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, zatvorima i organima za prekršaje
445
Federacije, kantona, grada i općina, ako posebnim zakonom nije drugačije
određeno.
POGLAVLJE XVI - ZAVRŠNE ODREDBE
Član 75.
1. U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, Vlada Federacije
će:
a) objaviti javni konkurs za radno mjesto direktora Agencije;
b) objaviti javni konkurs za mjesta članova Odbora za žalbe;
c) imenovati radnu grupu koju čini pet članova, u skladu sa članom 27., stav
2. ovog zakona, koja će biti nadležna da:
- obavlja funkciju Komisije za izbor direktora Agencije;
- obavlja funkciju Komisije za izbor članova Odbora za žalbe, u skladu
sa članom 65., stav 3. ovog zakona;
- pruža pomoć direktoru Agencije i članovima Odbora za žalbe u
procesu organizovanja i osnivanja Agencije i Odbora za žalbe.
2. Vlada Federacije će u roku od jednog mjeseca poslije provedenog javnog
konkursa imenovati članove Odbora za žalbe.
3. Direktor Agencije će u roku od jednog mjeseca od dana imenovanja za
direktora donijeti Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Agencije. Nakon
usvajanja ovog pravilnika, Agencija će objaviti javni konkurs za popunjavanje
radnih mjesta u Agenciji.
4. U roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, organi državne
službe dužni su svoje pravilnike o unutrašnjoj organizaciji uskladiti sa
odredbama čl. od 6. do 16. ovog zakona.
5. Do uspostavljanja Agencije, Odbora za žalbe i donošenja podzakonskih akata
na osnovu ovog zakona, primjenjuje se Zakon o radnim odnosima i platama
službenika u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene
novine Federacije BiH", broj 13/98), i podzakonski akti kojima su određeni
radno-pravni statusi državnih službenika u roku od najviše 18 mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona, osim ako nisu u suprotnosti sa odredbama
ovog zakona.
Član 76.
1. Zakon o radnim odnosima i platama službenika u organima uprave u Federacije
Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 13/98), prestaje
da važi u skladu s odredbom stava 5., člana 75. ovog zakona.
2. Danom stupanja na snagu ovog zakona, propisi koji su u suprotnosti s
odredbama ovog zakona imaju se uskladiti s ovim zakonom.
Član 77.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u
"Službenim novinama Federacije BiH".